Izrada scenske baze
I ovaj tjedan nastavljamo sa člancima i foto albumima koji prate izrade/bojanja minijatura naših članova. Ovaj tjedan na redu je naš Jure Cukar sa minijaturom: Lich za Village Attacks društvenu igru tvrtke Grimlord Games. Ukoliko i vi želite sudjelovati, javite nam se na ums.agram@gmail.com .
Početna ideja je bila da moj Lich bude na nekoj uzdignutoj površini ispod kojeg će se vidjeti slojevi zemlje s korjenčićima. Želio sam da ne bude klasična vertikalna kompozicija već da model malo dekomponiram van baze i poigram se s bazom kao okvirom tj. da izađem iz tog zamišljenog okvira koji nam baza nekako nameće. Na taj način bih mogao izbaciti figuru van i napraviti na stražnjoj strani malo bolji osjećaj dubine te zemlje i jednu od glavnih niti vodilja, kostura koji se budi u zemlji pod utjecajem Lichove inkantacije.
Prvo sam od balze napravio strukturu. U tom stadiju želim postići željenu visinu i poziciju. Još uvijek ne znam hoće li model biti frontalno u odnosu na bazu ili malo zakrivljen. Slutim da ću ga malo zakriviti, ali u ovoj fazi još nije bitno odlučiti.
Strukturu potom u više slojeva oblikujem glinom, a na vrh stavljam par komada FLAG STONE rollerom oblikovanu površinu. U prednjem desnom kutu baze glinom sam dignuo relativno pravilan oblik koji bi glumio nastavak baze preko terena koji ću kasnije obojati u crno. DAS glinamol se za ovu fazu pokazala dobar izbor jer je trebalo dosta toga pokrpati, a ona je jeftina pa mi nije bilo žao trgati i nabacivati.
Kako sam i pretpostavio model će bolje funkcionirati ako je malo zakrenut prsima prema prednjem lijevom kutu baze. Na taj način funkcionira cijela baza, a ne samo od centra nadesno. Svakako mi se kompozicijski otvara praznina u dubini lijevo i razmišljam kako ću u narednim koracima staviti nešto što će malo pripitomiti tu prazninu.
U međuvremenu farbam minijaturu dok se baza suši. Za texturu baze sam napravio mješavinu najsitnijeg pijeska s mrvicama pluta, nešto malo veći flock i static grass.
Razvodnjenim drvofixom premazujem sve i na strateška mjesta postavljam veće kamenčiće i oko njih nešto manji flock, a na ostatak mješavinu.
U Tedia sam uzeo dva flocka za 14 kn svaki.
Za korjenje bi vjerojatno bilo najbolje uzeti korjenje od pravih biljki, ali kako je već bilo nastupilo izvanredno stanje nije mi se dalo kopati po parkovima pa sam ih odlučio napraviti od žice. Male jednostavne korjenčiće sam napravio od tanke žičice koja se nalazi u plastičnim vezicama za stezanje kabela. Razgranjenije korjenje sam isprepleo dvije ili tri takve žice i izobličio ih. Spojeve sam zaljepio superljepilom, a naknadno i oblikovao greenstuffom da dobije organski oblik.
Ideja za kostura je bila da ne bude previše uočljiv, ali da se vidi da je već u pokretu i da se izvlači iz zemlje. Desna ruka je bila sa kopljem. Dio tog koplja sam odstranio i u produžek stavio komadić žice da izgleda kao neki jači korjen pomoću kojeg se izvlači van. Grubom obradom green stuffa napravio prijelaz s debljeg na tanji dio. Prsa i glavu stavio u poziciju koja mi je odgovarala. Za lijevu ruku sam znao da će većim dijelom biti ukopana i da će se eventialno vidjeti samo rame. Green stuffom sam popravio spojeve na kosturu i popunio veće praznine oko kostura .
U sljedećoj fazi ukopavam kostura. Opet koristim kombinaciju superljepila i DAS glinamola.
Sve prekrivam flockom po istom principu kao i ranije. U praznini koja je u ovoj slici na desnoj strani dodajem komadić koji prezentira komad grede koja viri iz zemlje.
U fazi bojanja se ispostavilo da sam na prednjem dijelu napravio dosta slabu i nezanimljivu texturu koju sam bojama, svjetlinom i turfovima morao spašavati da ne bude dosadno. Dio texture koji se spušta niz prednji lijevi kut baze malo dinamizira taj dio i ta kombinacija dijelom spašava, ali mislim da je to i dalje najslabiji dio modela. Fokus mora preko baze doći do figure, ali mislim da je tu moglo biti još elementa priče i da sam taj dio ostavio dosta nedorečenim.
Zaključak:
Za pojačani osjećaj nadzemlja i podzemlja trebao samo popločanu površinu na kojoj stoji Lich napraviti tako da još više naglašenije viri sa strana uzdignutog dijela zemlje. Više vremena sam trebao provesti na prednjem dijelu baze, uzbrdici. Staviti još neke grančice, drukčije kamenčiće i sl.
Najnoviji članci
- Bojanje lica standardom za tabletop Marko Paunović, 20.05.2026.
- Principi pigmentacije: zašto boje izgledaju kako izgledaju? Dunja Singer, 20.05.2026.
- Bojanje cvjetnog kimona Ivan Knezović, 05.05.2026.
-
Principi pigmentacije: zašto pigment u prahu ne funkcionira
- • Titanium dioxide (TiO₂) — IR around 2.7 → excellent coverage, strongest white pigment
- • Zinc oxide (ZnO) — IR around 2.0 → good coverage
- • Calcium carbonate (CaCO₃) — IR around 1.59 → poor coverage, filler
- • Calcium sulfate / gypsum (CaSO₄) — IR around 1.52 → almost transparent in a binder, filler
This means that gypsum and chalk, although white as a powder, become almost transparent in the formulation of a coating or mass. They do not compete with the pigment — they are subordinate to it. That's why a small amount of pigment easily and evenly colors a gypsum or chalk-based mass, while the same amount of pigment in a mass containing TiO₂ would be barely visible.
3. Agglomeration — the enemy of even color
Pigment powders do not exist as perfectly separate particles. Due to electrostatic attractive forces and surface tension, the particles spontaneously group into clusters called agglomerates or aggregates. Agglomeration is particularly pronounced in: fine particles (the smaller the particle, the higher the surface area to volume ratio, so the attractive forces are relatively stronger) pigments with a high specific surface area, such as carbon black high temperature or humidity conditions When pigment powder is mixed with filler or binder powder, the agglomerates do not break down—they remain as compact clusters. The visual result is an uneven color: dark spots where pigment particles have accumulated, and pale areas where they are absent. The user then concludes that "more pigment is needed"—but this is not true. The problem is not a lack of pigment, but its poor distribution.
4. Dispersion — meaning properly dispersed pigment
Dispersion is the process of breaking up agglomerates and evenly distributing individual pigment particles throughout a medium (water, oil, binder). A well-dispersed pigment means that the particles are as evenly distributed as possible — each filler or binder particle "sees" the pigment, not just the neighborhood of the agglomerate. Dispersion is achieved by mechanical and chemical means:
- • Mechanical: mixing with high shear forces (mixers, mill aggregates, ultrasound). Mixing with a spoon or spatula is not sufficient to break up agglomerates.
- • Chemical: the use of dispersants and surfactants that adsorb to the surface of the particle and prevent it from re-adhering to neighboring particles.
5. Why liquid colorant works better than powdered pigment
Liquid colorants are not just pigment dissolved in water. They are ready-made systems that contain: Pigment — already dispersed to the level of individual particles or very small clusters Dispersants and surfactants — which keep the particles separated and prevent re-agglomeration Liquid medium — which allows the pigment to be evenly distributed throughout the material being colored before that material begins to set or dry When a liquid colorant is added to the mixing water (e.g. in gypsum, concrete, mortar), the pigment is already in an ideal state of dispersion. The same amount of pigment is evenly delivered to each part of the mixture. The color effect is therefore much more intense than with dry-mixed pigment — with a significantly lower total amount of pigment. The same logic applies to paints and varnishes: pigment pastes and dispersed pigments provide better coverage and color uniformity than pigments that have not undergone the dispersion process.
6. Practical application — gypsum example
Gypsum is a good example because it illustrates all the above principles at once. Because it has a low refractive index (~1.52), it is not a true white pigment — it does not resist staining when mixed with a binder. This means that a small amount of black pigment can easily and evenly color the gypsum mass. Why then does it happen to many people that they have to add a large proportion of pigment in relation to the mass of plaster? Because they mix the pigment in powder form directly into the gypsum powder. Pigment agglomerates (especially Fe₃O₄ or carbon black) remain intact, the distribution is uneven, and the result is disappointing. The conclusion "we need more" is wrong — we need better.
Correct procedure:
Add the colorant (or pigment dispersed in water) to the mixing water Mix the water with the colorant well Only then add the gypsum and mix until a homogeneous mixture This way, the pigment is distributed throughout the entire mass before the gypsum begins to set. The result is an even, intense color with a much smaller amount of pigment than with dry mixing. For those who do not have access to professional colorants, a good alternative are liquid pigment additives available in building paint stores — usually in the form of small bottles intended for tinting wall paints. It is the same principle: the pigment is already dispersed in a liquid medium with additives that prevent agglomeration. Added to the mixing water, they give a more even result than powdered pigment with a significantly smaller amount.
Conclusion
The intensity and uniformity of color in a mass depend not only on the amount of pigment — they depend on how well the pigment is dispersed. A pigment powder mixed with a powder of another material almost always gives worse results than a pigment that has been previously dispersed in a liquid medium, in the presence of dispersants. When you encounter the problem of "the pigment does not color enough," it is worth asking yourself: is the problem not in the way it was added — and not in the amount.
" ["content_hrv"]=> string(9431) "Ovaj tekst nastao je nakon druženja srijedom na kojem se razvila rasprava o pigmentaciji gipsa. Kako nisam uspjela sve objasniti na licu mjesta, odlučila sam to složiti na papir — a principi o kojima je riječ ionako vrijede šire od samog gipsa.
1. Što je pigment — i što nije
Pigment je tvar koja daje boju tako što selektivno apsorbira određene valne duljine vidljivog svjetla i reflektira ostale. Crni pigment apsorbira gotovo sve valne duljine; crveni apsorbira plavu i zelenu, a reflektira crvenu. Važno je razlikovati pigment od punila. Punila su bijele ili neutralne tvari koje se dodaju u boje, premaze i mase kako bi povećala volumen, poboljšala teksturu ili snizila cijenu — ali same po sebi ne daju snažnu boju ni dobru pokrivnost. Tipična punila su kalcijev karbonat (kreda, CaCO₃), kalcijev sulfat (gips, CaSO₄), barijev sulfat i slični materijali. Razlika između pravog pigmenta i punila nije samo u boji — leži u fizikalnom svojstvu koje se zove indeks refrakcije.
2. Indeks refrakcije i pokrivnost
Indeks refrakcije (IR) opisuje koliko se svjetlost lomi i raspršuje kada prolazi kroz neku tvar ili nailazi na njezinu površinu. Što je veći, to čestica jače raspršuje svjetlost — i time djeluje neprozirnije, "pokrivnije". Nekoliko usporednih vrijednosti:
- • Titanijev dioksid (TiO₂) — IR oko 2,7 → izvanredna pokrivnost, najjači bijeli pigment
- • Cinkov oksid (ZnO) — IR oko 2,0 → dobra pokrivnost
- • Kalcijev karbonat (CaCO₃) — IR oko 1,59 → slaba pokrivnost, punilo
- • Kalcijev sulfat / gips (CaSO₄) — IR oko 1,52 → gotovo transparentno u vezivu, punilo
Ovo znači da gips i kreda, premda su bijeli kao prah, u formulaciji premaza ili mase postaju gotovo prozirni. Ne natječu se s pigmentom — podređuju mu se. Zato mala količina pigmenta lako i ravnomjerno oboji masu na bazi gipsa ili krede, dok bi ista količina pigmenta u masi koja sadrži TiO₂ jedva bila vidljiva.
3. Aglomeracija — neprijatelj ravnomjerne boje
Pigmenti u prahu ne postoje kao savršeno odvojene čestice. Zbog elektrostatičkih privlačnih sila i površinske napetosti, čestice se spontano grupiraju u nakupine koje se zovu aglomerati ili agregati. Aglomeracija je posebno izražena kod: sitnih čestica (što je čestica manja, veći je omjer površine i volumena, pa su privlačne sile relativno jače) pigmenata visoke specifične površine, poput carbon blacka (čađe) uvjeta visokih temperatura ili vlage Kada se prah pigmenta umiješa u prah punila ili veziva, aglomerati se ne raspadaju — ostaju kao kompaktne nakupine. Vizualni rezultat je neujednačena boja: tamne mrlje tamo gdje su se nakupile čestice pigmenta, i blijeda područja tamo gdje ih nema. Korisnik tada zaključuje da "treba više pigmenta" — ali to nije točno. Problem nije nedostatak pigmenta, nego njegova loša raspodjela.
4. Disperzija — što znači pravilno dispergiran pigment
Disperzija je proces razbijanja aglomerata i ravnomjernog raspoređivanja pojedinačnih čestica pigmenta kroz medij (vodu, ulje, vezivo). Dobro dispergiran pigment znači da su čestice što ravnomjernije raspoređene — svaka čestica punila ili veziva "vidi" pigment, a ne samo susjedstvo aglomerata. Disperzija se postiže mehaničkim i kemijskim putem:
- • Mehanički: miješanje s visokim smičnim silama (mikseri, mlinski agregati, ultrazuk). Miješanje žlicom ili lopaticom nije dovoljno za razbijanje aglomerata.
- • Kemijski: upotreba dispergirnih sredstava (dispergatora) i surfaktanata koji se adsorbiraju na površinu čestice i sprječavaju njezino ponovno lijepljenje za susjedne čestice.
5. Zašto tekući kolorant radi bolje od pigmenta u prahu
Tekući koloranti nisu samo pigment otopljen u vodi. To su gotovi sustavi koji sadrže: Pigment — već dispergiran do razine pojedinačnih čestica ili vrlo malih klastera Dispergatore i surfaktante — koji drže čestice razdvojenima i sprječavaju ponovnu aglomeraciju Tekući medij — koji omogućuje da se pigment ravnomjerno rasporedi kroz materijal koji se boji još prije nego što taj materijal počne vezati ili sušiti Kada se tekući kolorant doda u vodu za miješanje (npr. kod gipsa, betona, žbuke), pigment je već u idealnom stanju disperzije. Svakom dijelu smjese ravnomjerno se isporučuje ista količina pigmenta. Efekt boje je stoga mnogo intenzivniji nego kod suho miješanog pigmenta — uz znatno manju ukupnu količinu pigmenta. Ista logika vrijedi za boje i lakove: pigmentne paste i disperzirani pigmenti daju bolju pokrivnost i ravnomjernost boje od pigmenata koji nisu prošli proces disperzije.
6. Praktična primjena — primjer gipsa
Gips je zahvalan primjer jer ilustrira sve navedene principe odjednom. Budući da ima nizak indeks refrakcije (~1,52), nije pravi bijeli pigment — u smjesi s vezivom ne pruža otpor bojanju. To znači da mala količina crnog pigmenta može lako i ravnomjerno obojiti gipsanu masu. Zašto se onda mnogima događa da moraju dodati veliki udio pigmenta u odnosu na masu gipsa? Jer pigment miješaju u obliku praha direktno u prah gipsa. Aglomerati pigmenta (posebno Fe₃O₄ ili carbon black) ostaju netaknuti, raspodjela je neujednačena, i rezultat je razočaravajući. Zaključak "treba više" je pogrešan — treba bolje.
Ispravni postupak:
Kolorant (ili pigment dispergiran u vodi) dodati u vodu za miješanje Dobro promiješati vodu s kolorantom Tek tada dodati gips i miješati do homogene smjese Na taj način pigment bude raspoređen kroz cijelu masu još prije nego gips počne vezati. Rezultat je ravnomjerna, intenzivna boja uz višestruko manju količinu pigmenta nego pri suhom miješanju. Za one koji nemaju pristup profesionalnim kolorantima, dobra alternativa su tekući pigmentni dodaci dostupni u trgovinama građevinskih boja — najčešće u obliku malih bočica namijenjenih nijansiranju zidnih boja. Radi se o istom principu: pigment je već dispergiran u tekućem mediju s aditivima koji sprječavaju aglomeraciju. Dodani u vodu za miješanje, daju ravnomjerniji rezultat od pigmenta u prahu uz znatno manju količinu.
Zaključak
Intenzitet i ravnomjernost boje u nekoj masi ne ovise samo o količini pigmenta — ovise o tome koliko je taj pigment dobro dispergiran. Prah pigmenta miješan u prah drugog materijala gotovo uvijek daje lošije rezultate od pigmenta koji je prethodno dispergiran u tekućem mediju, uz prisustvo dispergirnih sredstava. Kada se susretnete s problemom "pigment ne boji dovoljno", vrijedi si postaviti pitanje: nije li problem u načinu na koji je dodan — a ne u količini.
" ["created"]=> string(19) "2026-05-04 12:54:47" ["modified"]=> string(19) "2026-05-04 20:10:17" } ["Member"]=> array(10) { ["id"]=> string(3) "108" ["group_id"]=> string(1) "2" ["first_name"]=> string(5) "Dunja" ["last_name"]=> string(6) "Singer" ["first_name_mask"]=> string(5) "dunja" ["last_name_mask"]=> string(6) "singer" ["username"]=> string(5) "Dunja" ["password"]=> string(40) "772414a5d6b32309f32f46e9009f1e550809c62d" ["born"]=> string(19) "2006-01-01 00:00:00" ["created"]=> NULL } } Dunja Singer, 04.05.2026. - Posjetili smo: Warhammer World – dio 3 Ivan Vedak, 04.05.2026.
Najnoviji izvještaji s bojišta
- Kill Team - Blooded vs. Vespid Stingwings 28.02.2025., GW - Warhammer 40.000, i Antoni Pastuović (Imperial Guard)
- Dark Angels protiv T'au Battlereport 22.04.2022., GW - Warhammer 40.000, Borna Pleše (Space Marines) i Kristijan Kliska (Tau Empire)
- Sisters of Battle protiv Ultramarines 17.11.2021., GW - Warhammer 40.000, i Nino Marasović (Space Marines)
