Diorama: Smrznut u snijegu – korak po korak
Ovaj članak prati izradu moje nagrađivane diorame Frozen Stiff koja je nastala za natjecanje Iron Painter 2017. Htio sam napraviti nešto drugačije pa sam se odlučio da od biste napravim dioramu. Minijatura koju sam koristio bila je The Wanderer od FER Miniatures, bista u skali 1:10.
IZRADA POSTOLJA
Za bazu mi je trebalo dosta veliko postolje i budući da takvo nisam imao odlučio sam napraviti svoje. Nakon provjere veličine biste, izračunao sam da mi treba baza oko 7,5x75 cm. Gipsana baza te veličine bila bi jako teška pa sam ju morao učiniti šupljom. Bočne strane kalupa za postolje izrađene su od balze debljine 4 mm. Nisam ih lijepio zajedno, za fiksiranje sam koristio pribadače. To mi je omogućilo lakše uklanjanje postolja iz kalupa. Za unutrašnjost kalupa sam koristio stirodur. Koristeći ovo, dobio sam oko 60% razlike u konačnoj težini postolja. Nakon što je podloga bila suha, uklonio sam stranice kalupa i pomoću brusne brusilice izbrusio višak materijala.
PRIPREMNI RADOVI I IZRADA BAZE
Da bih bistu mogao postaviti pod odgovarajućim kutom, morao sam joj izbrusiti donju stranu pomoću kružne brusilice. Bilo je potrebno nekoliko pokušaja da se to postavi u pravi položaj, a nakon što sam bio zadovoljan rezultatom, koristio balzu debljine 4 mm za izradu stražnjih i bočnih strana diorame.
IDEJE
Za izradu litica, koristio sam zeleni škriljevac. Za ovu dioramu trebao sam samo nekoliko šačica. Srećom po mene, Medvednica pored Zagreba u kojem živim, puno je ove metamorfne stijene pa sam odlučio prošetati s prijateljem i otići skupiti vreću slomljenog kamenja. Tijekom ovih planinarenja volim fotografirati prirodu jer je zaista dobar izvor inspiracije. Kad sam se vratio, morao sam oprati kamenje u sapunskoj vodi da uklonim prljavštinu jer se boja inače ne bi dobro zalijepila za kamenje. Koristio sam toplu vodu i nekoliko ponavljanja postupka dok nisam dobio skoro čistu vodu. Ostavio sam da se osuši nekoliko dana u blizini grijača. Kad su se škriljevci osušili, spremio sam ih u dvije kutije. Jedan je za stvarno velike komade, a drugi za manje i krhotine. To će ubrzati postupak izbora kamenja pri izradi obale i litica.
Nakon izleta na Medvednicu, pažljivo sam izrezao, ispilio i sastavio sve komade škriljeva. Prije lijepljenja kamenčića obojio sam stražnju i bočnu stranu baze crnom bojom. Pomoću PVA i super ljepila sam ih zalijepio na željeno mjesto. Jednom kad se formirala litica, koristio sam osušeno korijenje za izradu stabala i njihovih korijena. Pričvrstio sam ih na mjesto pomoću pinova i zalijepio ih super ljepilom. Zatim sam stavio minijaturu i zalijepio ju na predviđeno mjesto na bazi. Kad je bista postavljena, mogao sam dodati volumen na bazu koja će na kraju biti snijeg. Za to sam koristio DAS glinamol.
BOJANJE I VEGETACIJA
Kad se glinamol osušio, stabla sam prekrio krep trakom i cijelu dioramu posprejao s nekoliko slojeva boje. Prvi sloj je bio bijel, a zatim tamno bijeli i završen je bež bojom. Svaki sljedeći sloj spreja nanosio se s manje i manje intenziteta i volumena. Kad je obavljeno sprejanje, uklonio sam krep traku i nastavio sam bojati stijene. Koristio sam nekoliko slojeva wash-eva. Koristio sam uglavnom Citadel wash-eve: Nuln Oil, Coelia Greenshade i Athonian Camoshade. Kad sam bio zadovoljan osnovnim tonovima, koristio sam nekoliko nijansi Scalecolor sivih da bih istaknuo povišene/izdignute dijelove. Poslije sam na nekoliko mjesta nanio nekoliko nijansi pigmenata (hrđa i oker) samo da liticu učinim malo zanimljivijom. Učvrstio sam pigment pomoću AK Interactive Pigment Fixer-a. Nakon bojanja, odlučio sam dodati malo oskudne vegetacije. Koristio sam nekoliko busenja tvrtke Gamer's Grass koja je specijalizirana za proizvodnju tuftova i vegetacije. Nedavno su izdali novu vrstu tuftova nazvanog spikey tuft koji sam smatrao savršenim za ovaj projekt. Zatim sam obojio sve površine koje će biti pod snijegom u bijelu boju, a nakon što se osušila, nanio sam nekoliko slojeva NOCH pahuljica snijega fiksiranih PVA ljepilom. Imao sam još jedan proizvod koji sam želio isprobati. NOCH sige. Dolazi u epruveti koju pritisnete i izlazi „crv“. Suši se bistro i gotovo je plastično u tvrdoći kada se posuši. Toliko je čvrst da je fiksirao grane što smanjuje mogućnost njihova pucanja. Stvarno učinkovit i jednostavan za upotrebu.
BOJANJE BISTE
S obzirom da je baza uglavnom bila gotova, sad je došlo vrijeme za bojanje biste. Opet sam koristio uglavnom Citadel Washeve, još više razrijeđene Lahmian Mediumom za razvodnjavanje. Wash-evi koje sam koristio su: Agrax Earthshade, Seraphim Sepia, Reikkland Fleshshade i Nuln Oil. Koža je obojena pomoću jako razrijeđenog Nihilakh Oxide i Druchii Violet. Highlight-i su odrađeni mješavinom Scalecolor bojama nijanse kože i svijetloplave.
GOTOVA DIORAMA
Kad sam bio zadovoljan bojanjem dodao sam još malo snijega (NOCH pahuljice) i leda (NOCH sige) na bistu, posebno oko nosa, usta i na bradi.
Najnoviji članci
- Bojanje lica standardom za tabletop Marko Paunović, 20.05.2026.
- Principi pigmentacije: zašto boje izgledaju kako izgledaju? Dunja Singer, 20.05.2026.
- Bojanje cvjetnog kimona Ivan Knezović, 05.05.2026.
-
Principi pigmentacije: zašto pigment u prahu ne funkcionira
- • Titanium dioxide (TiO₂) — IR around 2.7 → excellent coverage, strongest white pigment
- • Zinc oxide (ZnO) — IR around 2.0 → good coverage
- • Calcium carbonate (CaCO₃) — IR around 1.59 → poor coverage, filler
- • Calcium sulfate / gypsum (CaSO₄) — IR around 1.52 → almost transparent in a binder, filler
This means that gypsum and chalk, although white as a powder, become almost transparent in the formulation of a coating or mass. They do not compete with the pigment — they are subordinate to it. That's why a small amount of pigment easily and evenly colors a gypsum or chalk-based mass, while the same amount of pigment in a mass containing TiO₂ would be barely visible.
3. Agglomeration — the enemy of even color
Pigment powders do not exist as perfectly separate particles. Due to electrostatic attractive forces and surface tension, the particles spontaneously group into clusters called agglomerates or aggregates. Agglomeration is particularly pronounced in: fine particles (the smaller the particle, the higher the surface area to volume ratio, so the attractive forces are relatively stronger) pigments with a high specific surface area, such as carbon black high temperature or humidity conditions When pigment powder is mixed with filler or binder powder, the agglomerates do not break down—they remain as compact clusters. The visual result is an uneven color: dark spots where pigment particles have accumulated, and pale areas where they are absent. The user then concludes that "more pigment is needed"—but this is not true. The problem is not a lack of pigment, but its poor distribution.
4. Dispersion — meaning properly dispersed pigment
Dispersion is the process of breaking up agglomerates and evenly distributing individual pigment particles throughout a medium (water, oil, binder). A well-dispersed pigment means that the particles are as evenly distributed as possible — each filler or binder particle "sees" the pigment, not just the neighborhood of the agglomerate. Dispersion is achieved by mechanical and chemical means:
- • Mechanical: mixing with high shear forces (mixers, mill aggregates, ultrasound). Mixing with a spoon or spatula is not sufficient to break up agglomerates.
- • Chemical: the use of dispersants and surfactants that adsorb to the surface of the particle and prevent it from re-adhering to neighboring particles.
5. Why liquid colorant works better than powdered pigment
Liquid colorants are not just pigment dissolved in water. They are ready-made systems that contain: Pigment — already dispersed to the level of individual particles or very small clusters Dispersants and surfactants — which keep the particles separated and prevent re-agglomeration Liquid medium — which allows the pigment to be evenly distributed throughout the material being colored before that material begins to set or dry When a liquid colorant is added to the mixing water (e.g. in gypsum, concrete, mortar), the pigment is already in an ideal state of dispersion. The same amount of pigment is evenly delivered to each part of the mixture. The color effect is therefore much more intense than with dry-mixed pigment — with a significantly lower total amount of pigment. The same logic applies to paints and varnishes: pigment pastes and dispersed pigments provide better coverage and color uniformity than pigments that have not undergone the dispersion process.
6. Practical application — gypsum example
Gypsum is a good example because it illustrates all the above principles at once. Because it has a low refractive index (~1.52), it is not a true white pigment — it does not resist staining when mixed with a binder. This means that a small amount of black pigment can easily and evenly color the gypsum mass. Why then does it happen to many people that they have to add a large proportion of pigment in relation to the mass of plaster? Because they mix the pigment in powder form directly into the gypsum powder. Pigment agglomerates (especially Fe₃O₄ or carbon black) remain intact, the distribution is uneven, and the result is disappointing. The conclusion "we need more" is wrong — we need better.
Correct procedure:
Add the colorant (or pigment dispersed in water) to the mixing water Mix the water with the colorant well Only then add the gypsum and mix until a homogeneous mixture This way, the pigment is distributed throughout the entire mass before the gypsum begins to set. The result is an even, intense color with a much smaller amount of pigment than with dry mixing. For those who do not have access to professional colorants, a good alternative are liquid pigment additives available in building paint stores — usually in the form of small bottles intended for tinting wall paints. It is the same principle: the pigment is already dispersed in a liquid medium with additives that prevent agglomeration. Added to the mixing water, they give a more even result than powdered pigment with a significantly smaller amount.
Conclusion
The intensity and uniformity of color in a mass depend not only on the amount of pigment — they depend on how well the pigment is dispersed. A pigment powder mixed with a powder of another material almost always gives worse results than a pigment that has been previously dispersed in a liquid medium, in the presence of dispersants. When you encounter the problem of "the pigment does not color enough," it is worth asking yourself: is the problem not in the way it was added — and not in the amount.
" ["content_hrv"]=> string(9431) "Ovaj tekst nastao je nakon druženja srijedom na kojem se razvila rasprava o pigmentaciji gipsa. Kako nisam uspjela sve objasniti na licu mjesta, odlučila sam to složiti na papir — a principi o kojima je riječ ionako vrijede šire od samog gipsa.
1. Što je pigment — i što nije
Pigment je tvar koja daje boju tako što selektivno apsorbira određene valne duljine vidljivog svjetla i reflektira ostale. Crni pigment apsorbira gotovo sve valne duljine; crveni apsorbira plavu i zelenu, a reflektira crvenu. Važno je razlikovati pigment od punila. Punila su bijele ili neutralne tvari koje se dodaju u boje, premaze i mase kako bi povećala volumen, poboljšala teksturu ili snizila cijenu — ali same po sebi ne daju snažnu boju ni dobru pokrivnost. Tipična punila su kalcijev karbonat (kreda, CaCO₃), kalcijev sulfat (gips, CaSO₄), barijev sulfat i slični materijali. Razlika između pravog pigmenta i punila nije samo u boji — leži u fizikalnom svojstvu koje se zove indeks refrakcije.
2. Indeks refrakcije i pokrivnost
Indeks refrakcije (IR) opisuje koliko se svjetlost lomi i raspršuje kada prolazi kroz neku tvar ili nailazi na njezinu površinu. Što je veći, to čestica jače raspršuje svjetlost — i time djeluje neprozirnije, "pokrivnije". Nekoliko usporednih vrijednosti:
- • Titanijev dioksid (TiO₂) — IR oko 2,7 → izvanredna pokrivnost, najjači bijeli pigment
- • Cinkov oksid (ZnO) — IR oko 2,0 → dobra pokrivnost
- • Kalcijev karbonat (CaCO₃) — IR oko 1,59 → slaba pokrivnost, punilo
- • Kalcijev sulfat / gips (CaSO₄) — IR oko 1,52 → gotovo transparentno u vezivu, punilo
Ovo znači da gips i kreda, premda su bijeli kao prah, u formulaciji premaza ili mase postaju gotovo prozirni. Ne natječu se s pigmentom — podređuju mu se. Zato mala količina pigmenta lako i ravnomjerno oboji masu na bazi gipsa ili krede, dok bi ista količina pigmenta u masi koja sadrži TiO₂ jedva bila vidljiva.
3. Aglomeracija — neprijatelj ravnomjerne boje
Pigmenti u prahu ne postoje kao savršeno odvojene čestice. Zbog elektrostatičkih privlačnih sila i površinske napetosti, čestice se spontano grupiraju u nakupine koje se zovu aglomerati ili agregati. Aglomeracija je posebno izražena kod: sitnih čestica (što je čestica manja, veći je omjer površine i volumena, pa su privlačne sile relativno jače) pigmenata visoke specifične površine, poput carbon blacka (čađe) uvjeta visokih temperatura ili vlage Kada se prah pigmenta umiješa u prah punila ili veziva, aglomerati se ne raspadaju — ostaju kao kompaktne nakupine. Vizualni rezultat je neujednačena boja: tamne mrlje tamo gdje su se nakupile čestice pigmenta, i blijeda područja tamo gdje ih nema. Korisnik tada zaključuje da "treba više pigmenta" — ali to nije točno. Problem nije nedostatak pigmenta, nego njegova loša raspodjela.
4. Disperzija — što znači pravilno dispergiran pigment
Disperzija je proces razbijanja aglomerata i ravnomjernog raspoređivanja pojedinačnih čestica pigmenta kroz medij (vodu, ulje, vezivo). Dobro dispergiran pigment znači da su čestice što ravnomjernije raspoređene — svaka čestica punila ili veziva "vidi" pigment, a ne samo susjedstvo aglomerata. Disperzija se postiže mehaničkim i kemijskim putem:
- • Mehanički: miješanje s visokim smičnim silama (mikseri, mlinski agregati, ultrazuk). Miješanje žlicom ili lopaticom nije dovoljno za razbijanje aglomerata.
- • Kemijski: upotreba dispergirnih sredstava (dispergatora) i surfaktanata koji se adsorbiraju na površinu čestice i sprječavaju njezino ponovno lijepljenje za susjedne čestice.
5. Zašto tekući kolorant radi bolje od pigmenta u prahu
Tekući koloranti nisu samo pigment otopljen u vodi. To su gotovi sustavi koji sadrže: Pigment — već dispergiran do razine pojedinačnih čestica ili vrlo malih klastera Dispergatore i surfaktante — koji drže čestice razdvojenima i sprječavaju ponovnu aglomeraciju Tekući medij — koji omogućuje da se pigment ravnomjerno rasporedi kroz materijal koji se boji još prije nego što taj materijal počne vezati ili sušiti Kada se tekući kolorant doda u vodu za miješanje (npr. kod gipsa, betona, žbuke), pigment je već u idealnom stanju disperzije. Svakom dijelu smjese ravnomjerno se isporučuje ista količina pigmenta. Efekt boje je stoga mnogo intenzivniji nego kod suho miješanog pigmenta — uz znatno manju ukupnu količinu pigmenta. Ista logika vrijedi za boje i lakove: pigmentne paste i disperzirani pigmenti daju bolju pokrivnost i ravnomjernost boje od pigmenata koji nisu prošli proces disperzije.
6. Praktična primjena — primjer gipsa
Gips je zahvalan primjer jer ilustrira sve navedene principe odjednom. Budući da ima nizak indeks refrakcije (~1,52), nije pravi bijeli pigment — u smjesi s vezivom ne pruža otpor bojanju. To znači da mala količina crnog pigmenta može lako i ravnomjerno obojiti gipsanu masu. Zašto se onda mnogima događa da moraju dodati veliki udio pigmenta u odnosu na masu gipsa? Jer pigment miješaju u obliku praha direktno u prah gipsa. Aglomerati pigmenta (posebno Fe₃O₄ ili carbon black) ostaju netaknuti, raspodjela je neujednačena, i rezultat je razočaravajući. Zaključak "treba više" je pogrešan — treba bolje.
Ispravni postupak:
Kolorant (ili pigment dispergiran u vodi) dodati u vodu za miješanje Dobro promiješati vodu s kolorantom Tek tada dodati gips i miješati do homogene smjese Na taj način pigment bude raspoređen kroz cijelu masu još prije nego gips počne vezati. Rezultat je ravnomjerna, intenzivna boja uz višestruko manju količinu pigmenta nego pri suhom miješanju. Za one koji nemaju pristup profesionalnim kolorantima, dobra alternativa su tekući pigmentni dodaci dostupni u trgovinama građevinskih boja — najčešće u obliku malih bočica namijenjenih nijansiranju zidnih boja. Radi se o istom principu: pigment je već dispergiran u tekućem mediju s aditivima koji sprječavaju aglomeraciju. Dodani u vodu za miješanje, daju ravnomjerniji rezultat od pigmenta u prahu uz znatno manju količinu.
Zaključak
Intenzitet i ravnomjernost boje u nekoj masi ne ovise samo o količini pigmenta — ovise o tome koliko je taj pigment dobro dispergiran. Prah pigmenta miješan u prah drugog materijala gotovo uvijek daje lošije rezultate od pigmenta koji je prethodno dispergiran u tekućem mediju, uz prisustvo dispergirnih sredstava. Kada se susretnete s problemom "pigment ne boji dovoljno", vrijedi si postaviti pitanje: nije li problem u načinu na koji je dodan — a ne u količini.
" ["created"]=> string(19) "2026-05-04 12:54:47" ["modified"]=> string(19) "2026-05-04 20:10:17" } ["Member"]=> array(10) { ["id"]=> string(3) "108" ["group_id"]=> string(1) "2" ["first_name"]=> string(5) "Dunja" ["last_name"]=> string(6) "Singer" ["first_name_mask"]=> string(5) "dunja" ["last_name_mask"]=> string(6) "singer" ["username"]=> string(5) "Dunja" ["password"]=> string(40) "772414a5d6b32309f32f46e9009f1e550809c62d" ["born"]=> string(19) "2006-01-01 00:00:00" ["created"]=> NULL } } Dunja Singer, 04.05.2026. - Posjetili smo: Warhammer World – dio 3 Ivan Vedak, 04.05.2026.
Najnoviji izvještaji s bojišta
- Kill Team - Blooded vs. Vespid Stingwings 28.02.2025., GW - Warhammer 40.000, i Antoni Pastuović (Imperial Guard)
- Dark Angels protiv T'au Battlereport 22.04.2022., GW - Warhammer 40.000, Borna Pleše (Space Marines) i Kristijan Kliska (Tau Empire)
- Sisters of Battle protiv Ultramarines 17.11.2021., GW - Warhammer 40.000, i Nino Marasović (Space Marines)
