Izrada baze za Dwarf Gyrocopter - Tutorial i galerija
Tomislav Petrović je napisao još jedan zgodan tutorial, ovaj puta vezan na izradu baze.
Konačno sam završio bazu za gyrocopter. Trebalo mi je 10ak dana laganog rada, a odluku o finalnom produktu donesite sami
A sad, kako sam to napravio?
Budući da je tema baze močvara prvo je bilo potrebno napraviti rupu za baru. To je išlo ovako:
iscrtao sam si dio baze koji je potrebno ukloniti, uz rubove baze napravio rezove sa cirkularom, a poprečne rezove sam napravio bušeći rupu do rupe sa tankim svrdlom. Nakon Što je dio baze bio uklonjen ispunio sam nastalu rupu sa green stuffom i ostavio na 24 sata da se stvrdne. nakon toga sam sa gravirkom skinuo GS do otprilike sloja manjeg od 1 mm - gotovo korito. Zaljepio sam na bazu kamen koji će glumiti stijenu uz rub močvare kao i manji kamen koji će viriti iz vode i na koji će se loviti niti doljnjeg dijela mreže. Napravio sam ostatak reljefa od GSa i ponovo ostavio na 24 sata da se stvrdne. Nakon toga je išlo teksturiranje korita sa finim pijeskom i ostatak baze sa malo grubljim u koji sam umiješao i kamenčiće. Nakon toga sam krenuo sa raslinjem
1. Smeđe visoko raslinje napravljeno od dlaka sa partviša
2 Nezaobilazni static grass
3 Maketarska spužva, za nju sam već na topicu sa dwarf thaneom objasnio kak se radi - nasaftam sa superattakom i čekam da se osuši. Drybrush goblin green, drybrush bubonic brown
4 Jednu gljivu sam imao gotovu sa spruea od starih night goblina, a drugu sam napravio od GSa
5 Za stablo sam iskoristio grane/udove od novih dryada, bilo je potrebno malo kombiniranja, rezanja, savijanja kako bi dobio oblik krošnje oko kojeg ću kasnije moći isplesti mrežu
6. Mreža je definitivno najkompleksniji dio baze i uzeo mi je najviše vremena. Živaca ne toliko koliko sam mislio bude - kada se čovjek ufura samo pletenje ide dosta brzo. Paukova mreža je inače nešto što mi se već dosta dugo mota po glavi. Već neko vrijeme imam plan napraviti šumu (teren) u kojoj ću isplesti veliku mrežu, ukomponirati u teren pauka od goblin spider ridera...kužite me - Hobit špreha. Ovo je otprilike 8-10 puta manja mreža od one koju sam planirao za teren, promjera svega 2 cm +/- koji milimetar. Potrebne su barem dvije pincete, oštra, mala i precizna klješta, kuka za provlačenje i strpljenje. Koristio sam najlonsku nit 0,12 mm. Prvo sam povukao uzdužne i poprečne niti, a zatim sam krenuo u krug sa samim pletenjem. Nakon što sam ju završio, premazao sam ju sa gloss lakom E sad, nije ispalo baš kako sam si zamišljao, a razlog tome je neiskustvo. Ono što mi se ne sviđa i čemu se nisam nadao su kapljice ljepila koje su se stvorile na sjecištima niti. Razlog tome je što je superattak presnažno ljepilo za 0,12 mm debeli najlonsku nit i on ju prilikom ljepljenja rastopi i napravi kuglicu pomiješanog najlona i samog ljepila. Kada bih ponovo išao raditi nešto takvo koristio bih humbrolovo ljepilo za makete (sa iglom) jer je manje agresivno - stvari bi išle dosta sporije jer njemu treba više vremena da se posuši, ali bi barem izgledalo kak spada. Nakon što bih napravio mrežu, premazao bih ju sa resinom za gloss efekt kao i za dodatnu čvrstoću - tak da znate kak treba, ak se još netko odluči biti spider-man.
7. Šaš sam napravio od stare četke za cipele.
8. Kakva bi to bila bara da nema lopoča? Listovi su napravljeni od listova nekakvog umjetnog bilja za akvarij, a cvijet od nekakvog umjetnog božićnog cvijeća. To cvijeće je imalo listove koji su od rubova cvijeta pa prema sredini išli od narančaste na crvenu pa sam cvijet prvo dobro natopio superattakom, pričekao da se posuši i stvrdne, a nakon toga udario lagani drybrush sa bijelom kako bi dobio bijeli cvijet lopoča.
9. Vodu bare sam napravio od resina i to je dio baze koji mi je odnio tri dana, što zbog toga što resinu treba 24 sata da se stvrdne do kraja, što zbog moje fiks-ideje da vodu napravim u tri sloja. Razlog zbog kojeg sam radio u tri sloja jest u tome što je dubina samog korita svega 3 mm pa ako u to natočim čisti, prozirni resin izgledat će više kao lokva, a ne kao bara. Stoga, kupio sam smeđu Pebeo vitroil boju za staklo i dodavajući ju u smjesu nijansirao slojeva resina - prvi najtamniji, drugi srednji, zadnji/treći sloj čisti resin bez boje. Nakon što se zadnji sloj osušio premazao sam cijelu površinu vode sa gloss lakom za ekstra sjaj (nije da to toliko treba resinu koji je i sam glossy), ali prvenstveno za zaštitu površine od ogrebotina koje će se sigurno desiti za vrijeme igračkog staža figurice. Čitao sam u jednom starom WDu da su tako radili vodu kada su radili stol za Lotr u kojem se bori sa Watcherom u jezeru ispred ulaza u Moriu. Ja naravno nisam dobio efekt dubine kao što su ga dobili oni jer sam u prva dva sloja stavio premalo boje, ali nije niti da je moj rezultat totalno razočaravajući. Ipak su oni radili sa dubinama korita od nekoliko centimetara, a ja od svega 3 mm pa me to tješi.
Gdje je sjever?
Slika nije baš najbolja, ali ako bolje pogledate deblo stabla, vidjet će te da sam pokušao napraviti mahovinu po kori. Bez ikakvih posebnih flockova i gluposti, uzeo sam vrećicu zelenog čaja, otvorio ju, namazao deblo ljepilom, istresao sadržaj vrećice na namazano ljepilo, otresao višak čaja i voila - instant mahovina.
Uzeo sam granu dryade u koju je upletena lubanja jer mi se činilo kao zgodan detaljčić koji će razbiti monotoniju prirode i ipak podsjetiti da je to baza za warhammerov svijet rata. Nije da se izvlačim, ali ovo je slikano sa super macro opcijom i iz ovakve blizine izgleda crapy paintjob, ali kad se gleda sa neke pristojne udaljenosti od 20-30 centimetara ne izgleda loše.
Najnoviji članci
- Bojanje lica standardom za tabletop Marko Paunović, 20.05.2026.
- Principi pigmentacije: zašto boje izgledaju kako izgledaju? Dunja Singer, 20.05.2026.
- Bojanje cvjetnog kimona Ivan Knezović, 05.05.2026.
-
Principi pigmentacije: zašto pigment u prahu ne funkcionira
- • Titanium dioxide (TiO₂) — IR around 2.7 → excellent coverage, strongest white pigment
- • Zinc oxide (ZnO) — IR around 2.0 → good coverage
- • Calcium carbonate (CaCO₃) — IR around 1.59 → poor coverage, filler
- • Calcium sulfate / gypsum (CaSO₄) — IR around 1.52 → almost transparent in a binder, filler
This means that gypsum and chalk, although white as a powder, become almost transparent in the formulation of a coating or mass. They do not compete with the pigment — they are subordinate to it. That's why a small amount of pigment easily and evenly colors a gypsum or chalk-based mass, while the same amount of pigment in a mass containing TiO₂ would be barely visible.
3. Agglomeration — the enemy of even color
Pigment powders do not exist as perfectly separate particles. Due to electrostatic attractive forces and surface tension, the particles spontaneously group into clusters called agglomerates or aggregates. Agglomeration is particularly pronounced in: fine particles (the smaller the particle, the higher the surface area to volume ratio, so the attractive forces are relatively stronger) pigments with a high specific surface area, such as carbon black high temperature or humidity conditions When pigment powder is mixed with filler or binder powder, the agglomerates do not break down—they remain as compact clusters. The visual result is an uneven color: dark spots where pigment particles have accumulated, and pale areas where they are absent. The user then concludes that "more pigment is needed"—but this is not true. The problem is not a lack of pigment, but its poor distribution.
4. Dispersion — meaning properly dispersed pigment
Dispersion is the process of breaking up agglomerates and evenly distributing individual pigment particles throughout a medium (water, oil, binder). A well-dispersed pigment means that the particles are as evenly distributed as possible — each filler or binder particle "sees" the pigment, not just the neighborhood of the agglomerate. Dispersion is achieved by mechanical and chemical means:
- • Mechanical: mixing with high shear forces (mixers, mill aggregates, ultrasound). Mixing with a spoon or spatula is not sufficient to break up agglomerates.
- • Chemical: the use of dispersants and surfactants that adsorb to the surface of the particle and prevent it from re-adhering to neighboring particles.
5. Why liquid colorant works better than powdered pigment
Liquid colorants are not just pigment dissolved in water. They are ready-made systems that contain: Pigment — already dispersed to the level of individual particles or very small clusters Dispersants and surfactants — which keep the particles separated and prevent re-agglomeration Liquid medium — which allows the pigment to be evenly distributed throughout the material being colored before that material begins to set or dry When a liquid colorant is added to the mixing water (e.g. in gypsum, concrete, mortar), the pigment is already in an ideal state of dispersion. The same amount of pigment is evenly delivered to each part of the mixture. The color effect is therefore much more intense than with dry-mixed pigment — with a significantly lower total amount of pigment. The same logic applies to paints and varnishes: pigment pastes and dispersed pigments provide better coverage and color uniformity than pigments that have not undergone the dispersion process.
6. Practical application — gypsum example
Gypsum is a good example because it illustrates all the above principles at once. Because it has a low refractive index (~1.52), it is not a true white pigment — it does not resist staining when mixed with a binder. This means that a small amount of black pigment can easily and evenly color the gypsum mass. Why then does it happen to many people that they have to add a large proportion of pigment in relation to the mass of plaster? Because they mix the pigment in powder form directly into the gypsum powder. Pigment agglomerates (especially Fe₃O₄ or carbon black) remain intact, the distribution is uneven, and the result is disappointing. The conclusion "we need more" is wrong — we need better.
Correct procedure:
Add the colorant (or pigment dispersed in water) to the mixing water Mix the water with the colorant well Only then add the gypsum and mix until a homogeneous mixture This way, the pigment is distributed throughout the entire mass before the gypsum begins to set. The result is an even, intense color with a much smaller amount of pigment than with dry mixing. For those who do not have access to professional colorants, a good alternative are liquid pigment additives available in building paint stores — usually in the form of small bottles intended for tinting wall paints. It is the same principle: the pigment is already dispersed in a liquid medium with additives that prevent agglomeration. Added to the mixing water, they give a more even result than powdered pigment with a significantly smaller amount.
Conclusion
The intensity and uniformity of color in a mass depend not only on the amount of pigment — they depend on how well the pigment is dispersed. A pigment powder mixed with a powder of another material almost always gives worse results than a pigment that has been previously dispersed in a liquid medium, in the presence of dispersants. When you encounter the problem of "the pigment does not color enough," it is worth asking yourself: is the problem not in the way it was added — and not in the amount.
" ["content_hrv"]=> string(9431) "Ovaj tekst nastao je nakon druženja srijedom na kojem se razvila rasprava o pigmentaciji gipsa. Kako nisam uspjela sve objasniti na licu mjesta, odlučila sam to složiti na papir — a principi o kojima je riječ ionako vrijede šire od samog gipsa.
1. Što je pigment — i što nije
Pigment je tvar koja daje boju tako što selektivno apsorbira određene valne duljine vidljivog svjetla i reflektira ostale. Crni pigment apsorbira gotovo sve valne duljine; crveni apsorbira plavu i zelenu, a reflektira crvenu. Važno je razlikovati pigment od punila. Punila su bijele ili neutralne tvari koje se dodaju u boje, premaze i mase kako bi povećala volumen, poboljšala teksturu ili snizila cijenu — ali same po sebi ne daju snažnu boju ni dobru pokrivnost. Tipična punila su kalcijev karbonat (kreda, CaCO₃), kalcijev sulfat (gips, CaSO₄), barijev sulfat i slični materijali. Razlika između pravog pigmenta i punila nije samo u boji — leži u fizikalnom svojstvu koje se zove indeks refrakcije.
2. Indeks refrakcije i pokrivnost
Indeks refrakcije (IR) opisuje koliko se svjetlost lomi i raspršuje kada prolazi kroz neku tvar ili nailazi na njezinu površinu. Što je veći, to čestica jače raspršuje svjetlost — i time djeluje neprozirnije, "pokrivnije". Nekoliko usporednih vrijednosti:
- • Titanijev dioksid (TiO₂) — IR oko 2,7 → izvanredna pokrivnost, najjači bijeli pigment
- • Cinkov oksid (ZnO) — IR oko 2,0 → dobra pokrivnost
- • Kalcijev karbonat (CaCO₃) — IR oko 1,59 → slaba pokrivnost, punilo
- • Kalcijev sulfat / gips (CaSO₄) — IR oko 1,52 → gotovo transparentno u vezivu, punilo
Ovo znači da gips i kreda, premda su bijeli kao prah, u formulaciji premaza ili mase postaju gotovo prozirni. Ne natječu se s pigmentom — podređuju mu se. Zato mala količina pigmenta lako i ravnomjerno oboji masu na bazi gipsa ili krede, dok bi ista količina pigmenta u masi koja sadrži TiO₂ jedva bila vidljiva.
3. Aglomeracija — neprijatelj ravnomjerne boje
Pigmenti u prahu ne postoje kao savršeno odvojene čestice. Zbog elektrostatičkih privlačnih sila i površinske napetosti, čestice se spontano grupiraju u nakupine koje se zovu aglomerati ili agregati. Aglomeracija je posebno izražena kod: sitnih čestica (što je čestica manja, veći je omjer površine i volumena, pa su privlačne sile relativno jače) pigmenata visoke specifične površine, poput carbon blacka (čađe) uvjeta visokih temperatura ili vlage Kada se prah pigmenta umiješa u prah punila ili veziva, aglomerati se ne raspadaju — ostaju kao kompaktne nakupine. Vizualni rezultat je neujednačena boja: tamne mrlje tamo gdje su se nakupile čestice pigmenta, i blijeda područja tamo gdje ih nema. Korisnik tada zaključuje da "treba više pigmenta" — ali to nije točno. Problem nije nedostatak pigmenta, nego njegova loša raspodjela.
4. Disperzija — što znači pravilno dispergiran pigment
Disperzija je proces razbijanja aglomerata i ravnomjernog raspoređivanja pojedinačnih čestica pigmenta kroz medij (vodu, ulje, vezivo). Dobro dispergiran pigment znači da su čestice što ravnomjernije raspoređene — svaka čestica punila ili veziva "vidi" pigment, a ne samo susjedstvo aglomerata. Disperzija se postiže mehaničkim i kemijskim putem:
- • Mehanički: miješanje s visokim smičnim silama (mikseri, mlinski agregati, ultrazuk). Miješanje žlicom ili lopaticom nije dovoljno za razbijanje aglomerata.
- • Kemijski: upotreba dispergirnih sredstava (dispergatora) i surfaktanata koji se adsorbiraju na površinu čestice i sprječavaju njezino ponovno lijepljenje za susjedne čestice.
5. Zašto tekući kolorant radi bolje od pigmenta u prahu
Tekući koloranti nisu samo pigment otopljen u vodi. To su gotovi sustavi koji sadrže: Pigment — već dispergiran do razine pojedinačnih čestica ili vrlo malih klastera Dispergatore i surfaktante — koji drže čestice razdvojenima i sprječavaju ponovnu aglomeraciju Tekući medij — koji omogućuje da se pigment ravnomjerno rasporedi kroz materijal koji se boji još prije nego što taj materijal počne vezati ili sušiti Kada se tekući kolorant doda u vodu za miješanje (npr. kod gipsa, betona, žbuke), pigment je već u idealnom stanju disperzije. Svakom dijelu smjese ravnomjerno se isporučuje ista količina pigmenta. Efekt boje je stoga mnogo intenzivniji nego kod suho miješanog pigmenta — uz znatno manju ukupnu količinu pigmenta. Ista logika vrijedi za boje i lakove: pigmentne paste i disperzirani pigmenti daju bolju pokrivnost i ravnomjernost boje od pigmenata koji nisu prošli proces disperzije.
6. Praktična primjena — primjer gipsa
Gips je zahvalan primjer jer ilustrira sve navedene principe odjednom. Budući da ima nizak indeks refrakcije (~1,52), nije pravi bijeli pigment — u smjesi s vezivom ne pruža otpor bojanju. To znači da mala količina crnog pigmenta može lako i ravnomjerno obojiti gipsanu masu. Zašto se onda mnogima događa da moraju dodati veliki udio pigmenta u odnosu na masu gipsa? Jer pigment miješaju u obliku praha direktno u prah gipsa. Aglomerati pigmenta (posebno Fe₃O₄ ili carbon black) ostaju netaknuti, raspodjela je neujednačena, i rezultat je razočaravajući. Zaključak "treba više" je pogrešan — treba bolje.
Ispravni postupak:
Kolorant (ili pigment dispergiran u vodi) dodati u vodu za miješanje Dobro promiješati vodu s kolorantom Tek tada dodati gips i miješati do homogene smjese Na taj način pigment bude raspoređen kroz cijelu masu još prije nego gips počne vezati. Rezultat je ravnomjerna, intenzivna boja uz višestruko manju količinu pigmenta nego pri suhom miješanju. Za one koji nemaju pristup profesionalnim kolorantima, dobra alternativa su tekući pigmentni dodaci dostupni u trgovinama građevinskih boja — najčešće u obliku malih bočica namijenjenih nijansiranju zidnih boja. Radi se o istom principu: pigment je već dispergiran u tekućem mediju s aditivima koji sprječavaju aglomeraciju. Dodani u vodu za miješanje, daju ravnomjerniji rezultat od pigmenta u prahu uz znatno manju količinu.
Zaključak
Intenzitet i ravnomjernost boje u nekoj masi ne ovise samo o količini pigmenta — ovise o tome koliko je taj pigment dobro dispergiran. Prah pigmenta miješan u prah drugog materijala gotovo uvijek daje lošije rezultate od pigmenta koji je prethodno dispergiran u tekućem mediju, uz prisustvo dispergirnih sredstava. Kada se susretnete s problemom "pigment ne boji dovoljno", vrijedi si postaviti pitanje: nije li problem u načinu na koji je dodan — a ne u količini.
" ["created"]=> string(19) "2026-05-04 12:54:47" ["modified"]=> string(19) "2026-05-04 20:10:17" } ["Member"]=> array(10) { ["id"]=> string(3) "108" ["group_id"]=> string(1) "2" ["first_name"]=> string(5) "Dunja" ["last_name"]=> string(6) "Singer" ["first_name_mask"]=> string(5) "dunja" ["last_name_mask"]=> string(6) "singer" ["username"]=> string(5) "Dunja" ["password"]=> string(40) "772414a5d6b32309f32f46e9009f1e550809c62d" ["born"]=> string(19) "2006-01-01 00:00:00" ["created"]=> NULL } } Dunja Singer, 04.05.2026. - Posjetili smo: Warhammer World – dio 3 Ivan Vedak, 04.05.2026.
Najnoviji izvještaji s bojišta
- Kill Team - Blooded vs. Vespid Stingwings 28.02.2025., GW - Warhammer 40.000, i Antoni Pastuović (Imperial Guard)
- Dark Angels protiv T'au Battlereport 22.04.2022., GW - Warhammer 40.000, Borna Pleše (Space Marines) i Kristijan Kliska (Tau Empire)
- Sisters of Battle protiv Ultramarines 17.11.2021., GW - Warhammer 40.000, i Nino Marasović (Space Marines)








