Ulaz u rudnik na Divljem zapadu
Ideja i planiranje
Svi koji me poznaju, znaju moju mantru o tome kako je krucijalno planiranje u nekom većem projektu. Kako je ovo manje ili više tipična građevina za Divlji zapad, započeo sam svoju pretragu googleom i odmah sam pronašao slike nekoliko vrsta drvenih konstrukcija koje su mi se svidjele. Nešto malo niže u pretrazi, nakon par Lego verzija, uspio sam uočiti teren za tabletop. Otvorio sam poveznicu i iznenadio se što me je link odveo do stranice Sarissa Precision. Često gledam njihove stranice, a UMS Agram u stvari posjeduje veliki broj njihovih proizvoda. Sarissa Precision je britanska tvrtka iz Derbyshirea koja dizajnira i proizvodi niz laserski izrezanih terena po pristupačnim cijenama.
Prvo sam pomislio kako bih trebao koristiti njihov komplet Minehead Wheelhouse i izgraditi malo brdo oko njega. Komplet košta 22,5 GBP, što je zaista izvrsna cijena za kit ove veličine (D290 x Š110 x V290mm) i koji sadrži unutarnje detalje s krovom koji se može ukloniti. Međutim, tada sam preispitao i pomislio da bi mogla biti zaista dobra ideja napraviti nekakav članak za usporedbu. Moja je namjera bila otkriti koliko će koštati (u materijalima) kopirati dizajn konstrukcije i napraviti ju sam. Isprintao sam boxart slike koje sam pronašao na njihovoj internetskoj trgovini i pomoću grubih mjera koje su predviđene (gore) brzo sam skicirao svoju verziju minehead-a. Jednom kada sam obavio sve mjere, izračunao sam koliko materijala će mi trebati da konstruiram sve zidove i krovne segmente. Zaista sam bio iznenađen rezultatom jer se ispostavilo da sam „samo“ trebao jednu balzinu letvicu debljine od 5 mm (10x100 cm) i nekoliko malih komada balze debljine 2 mm (duljine oko 30 cm). Gruba procjena troškova otkrila je da će mi biti potrebna samo jedna desetina cijene kompleta za izgradnju ove iste strukture. S negativne strane, trebat će mi više vremena da ga izgradim nego što bi mi trebalo samo da sastavim unaprijed isječeni teren tvrtke Sarissa Precision.
Materijali i alati
Nakon grube skice, mogao sam napraviti definitivan popis materijala i alata potrebnih za ovaj projekt. To su sljedeće:
- jedna lipova letvica od 2x2 mm
- jedna lipova letvica 5x5 mm
- otprilike 30 cm balza daske od 2 mm (dolaze u daskama od 10 x 100 cm)
- otprilike puna daska od balze od 5 mm (također dolaze u dasaka veličine 10 x 100 cm)
- mali komad stirodura debljine 5 cm
- još manji komad stirodura debljine 2 cm
- komad MDF ploče oko 45x45 cm debljine 4 mm
- super ljepilo
- PVA ljepilo
- DAS glinamol
- šljunak (četiri veličine)
- statička trava / buseni
- borovi
- brusni papir (1 list)
- tanki karton
- kreptraka
- čačkalice
- pribadače
- jedan komad tračnica vlaka HO
Potrebni alati su:
- skalpel
- marker olovka
- škare
- pila za modeliranje
- ručna mini bušilica (ili električna mini bušilica)
- kistovi - raznih veličina
- kliješta i pincete
- šilo
- rezač vruće žice (hot wire cutter)
- električna ubodna pila *
- električni brusilica *
- električna stolna kružna pila
* Da bih ubrzao postupak, ja ću za izradu baze koristiti moju kružnu brusilicu Proxxon i ubodnu pilu za MDF. Međutim, podloga se može raditi samo od stirodura. U tom slučaju, nema potrebe za električnim alatom.
Izrada baze terena
Pomoću markera nacrtao sam grubi obris baze na MDF ploči. Kad sam bio zadovoljan izgledom, izrezao sam ju ubodnom pilom. Preostali komad MDF-a spremio sam za kasniju upotrebu. Oni su zaista korisni kao baze za manje razbacane terene. Nakon rezanja pobrusio sam kružni rub pomoću brusilice za disk što će osigurati lijep prijelaz između stola i baze terena. Kao što je već spomenuto, ako ne posjedujete brusilicu, podlogu uvijek možete napraviti od stirodura. MDF možete brusiti i brusnim papirom. Međutim, trebat će više vrijeme, ali izvedivo je. Zatim sam nacrtao obris obronka na gornju stranu stirodura debljine 5 cm. Dodao sam i rupu koja će predstavljati rudnik. Nakon crtanja pažljivo sam izrezao stirodur skalpelom. Ne zaboravite da prilikom rezanja stiropora uvijek koristite stvarno oštru oštricu i imajte na umu da stirodur dosta brzo uništava oštrice pa je nažalost nužna redovita promjena oštrica.
Kad sam napokon bio zadovoljan osnovnim oblikom brda, rezačem vruće žice modelirao sam vertikalne površine. Ponovno sam upotrijebio svoj jeftini rezač, napajan s dvije AA baterije. Električna energija iz baterije zagrijava žicu koja tada topi stirodur izvodeći savršen ravni rez. Međutim, kako zagrijava žicu, produžava se pa tu činjenicu trebate uzeti u obzir prilikom pričvršćivanja žice na rezač. Koristeći istu metodu (koristeći stirodura od 5 i 2 cm debljine) sagradio sam još nekoliko razina padine i urezao uzorke reljefa.
Nakon što sam završio oblikovanja brda, izgledalo je pomalo dosadno i plavo pa sam odlučio dodati neka klizišta uz bok litica. Da bih to učinio, trebao sam na mjestima dodati volumen. Za to sam koristio DAS glinamol. DAS dolazi u dvije verzije, bijeloj i terakoti. Oboje su podjednako dobri, ne pucaju tijekom sušenja i prilično su dobri za oblikovanje. (Napomena: nećete moći izraditi svoje minijature s DAS-om, ali moći ćete modelirati zidove od opeke ili kamena, kaldrme i slične teksture). Raširio sam DAS-u na nekoliko mjesta po bazi i kad se djelomično osušio, stavio sam razvodnjeno PVA ljepilo da ga bolje pričvrstim na bazu.
Prije nanošenja teksture ostalo je još jedno. Trebao sam napraviti nasip za sustav rudničke željeznice. Opet sam se iskoristio stirodur i izrezao malo zakrivljeni komad koji je bio nagnut prema unutra kako bi se činilo da se šine spuštaju u rudnik. Komad sam zalijepio PVA ljepilom. Međutim, kako sam bio u žurbi, odlučio sam upotrijebiti krep traku kako bih je bolje i brže zaljepio za bazu. Zatim sam se vratio u garažu i pomoću kružne stolne pile Proxxon izrezao sam zakrivljeni komad HO šine da paše po veličini. Ako nemate kružnu pilu, isto možete učiniti pomoću cirkulara na mini brusilici. Napomena: budite oprezni kad ga upotrebljavate jer će iskre letjeti koje mogu naštetiti vašim očima pa je zaštita očiju obavezna. U slučaju da nemate električni alat, možete ga rezati pomoću pile za modeliranje. Međutim, trebat će vremena i vjerojatno će vam malo otupiti oštricu. Nakon rezanja, savinuo sam tračnice kako bi pratile zakrivljenost nasipa. Trebalo je nekoliko pokušaja.
Napokon dolazimo do faze dodavanja teksture. Prvo sam odlučio postaviti tračnice na mjesto. Pokrio sam nasip čistim PVA ljepilom i pažljivo sam postavio šine tako da dobro prianjaju nasipu. Da odmah dobijem čvrsti spoj na svaki kraj tračnica stavio sam nekoliko kapi super ljepila. To sam mogao učiniti jer sam prekrio stirodur krep trakom. Da je nije bilo, ova metoda ne bi uspjela jer bi super ljepilo otopilo stirodur ispod. Kad su se tračnice fiksirale, prosipao sam nasip šljunkom srednje veličine, pazeći da tekstura pokriva svaku površinu podjednako. Tada je došlo vrijeme da se tekstura doda ostatku baze. Cijelu bazu radio sam u nekoliko segmenata (svaki nivo zasebno). Kao i uvijek, prekrio sam površine razrijeđenim PVA ljepilom i počeo dodavati šljunak. Počeo sam s najvećim granulatom i završio s najmanjim. Koristio sam četiri različite veličine, od sitnog šljunka do pijeska za činčile. Veće komade i šljunak sam strateški postavio oko baze kako bi stvorio nešto nepravilne teksture, posebno oko klizišta. Dva najmanja granulata slobodno sam raspršio po terenu osiguravajući da dobijem ravnomjerno pokrivanje po cijelom terenu i da nijedno područje ne ostane bez teksture. Oko mjesta koja vode do ulaza u zgradu, koristio sam samo najmanji pijesak (za činčile).
Izrada građevine
Dok se tekstura sušila, nastavio sam sa izradom ulaza u rudnik. Odlučio sam se za najlakšu i najbržu metodu izgradnje građevine - izradu zidova od jednog komada balze od 5 mm. Balza takve debljine dovoljno je čvrsta da može podnijeti korištenje bez ikakvih oštećenja / lomova. Kao i kod baze od MDF-a i stirodura, prvo sam nacrtao obrise svakog zida dasci pomoću markera. Tada sam pažljivo izrezao svaki zid. Pazite kako orijentirate zidove na balzi tako da vam godovi služe kao daske. Kad je svaki segment zida bio izrezan, koristio sam šilo za urezivanje svake pojedine daske, kako na unutarnjoj tako i na vanjskoj strani zida.
Super ljepilom sam zalijepio sve segmente zida. Za izradu krovne konstrukcije koristio sam balzu debljine 2 mm. Krov male kolibe straga (s vratima) bio je namjerno ostavljen nezaljepljen, tako da se zapravo možete igrati unutar zgrade. Nakon izrade krovne konstrukcije, za izradu krovnih ploča upotrijebio sam brusni papir. Jednostavno volim teksturu koju ima. Nakon što je sve bilo gotovo, odnio sam građevinu i bazu u svoju garažu na sprejanje undercoata (crnog). Imajte na umu da uvijek sprejate u dobro prozračenom prostoru!
Bojanje
Kad se podloga osušila, došlo je vrijeme za bojanje terena. Obično bih u ovom trenutku zalijepio zgradu na bazu. Međutim, želio sam moći bojati i unutrašnjost zgrade, pa sam dva dijela ostavio odvojene. Prvo sam počeo bojati bazu. Koristio sam boje Pebeo Deco. Za temeljni premaz sam koristio Brown (29) i nastavio drybrushanje bojom Ocre (51). Svjetlije nijanse izvedene su 50:50 mješavinom Ocre (51) i White (41). Konačni highlight učinio je Antique White (69).
Budući da je baza sada bila obojana sada sam mogao pričvrstiti zgradu na nju. Koristilo sam PVA ljepilo i nakon što se osušilo, počeo sam bojati zgradu. Zgrada ima dvije različite površine i posljedično teksture - krov i drveni zidovi. Drvene zidove sam drybrushao najprije pomoću 50:50 mješavine Black (55) i Grey (54). Sljedeći sloj bio je čisto Grey (54), a završni ton bio je Ash Brown (70). Nisam bio baš zadovoljan rezultatom, pa sam dodao još jedan highlight čiste White (41). Krov je prvo oslikan mješavinom Black (55) i Grey (54), a zatim mješavinom Grey (54) i Antique White (69) te završni highlight čistim slojem Antique White (69).
Vegetacija
Nakon bojanja uslijedilo je dodavanje vegetacije u bazu. Prvo sam odlučio posaditi malo borova. Koristio sam Ziterdes borove koji dolaze u velikom pakiranju od 20 (ili 25, nisam siguran). Dolaze na dugim deblima u nekoliko veličina i visina. Da bih ih zalijepio na mjestu, najprije sam morao rezati njihove okrugle baze. Dodao sam i metalne igle da ih zabijem u podlogu. Najlakša metoda zabijanja metalne igle u plastična debla stabala je zagrijavanje metalne igle svijećom te zabijanja u deblo. Toplina će lokalno rastopiti plastiku, a kako igla ulazi u deblo, toplina se rasipa i kada se igla ohladi, ona će se fiksirati za teblo bez potrebe za lijepljenjem. Zalijepio sam stabla koristeći PVA i super ljepilo.
Kad su stabla bila postavljena mogao sam dodati statičku travu. Napravio sam mješavinu koristeći nekoliko zelenih, smeđih, žutih i crnih nijansi statičke trave i kad sam bio zadovoljan krajnjim proizvodom, zalijepio sam ga nasumično po cijeloj bazi. Jedino oko čega sam pazio jest da stavim statičku travu na sve preostale rupe na mjestima spoja zgrade i baze kako bih sakrio nenamjernu grešku. Jednom kad je statična trava bila na mjestu, nanio sam nekoliko nijansi različitih busenja koje proizvodi tvrtka Gamer's Grass.
Na kraju sam dodao stubište iz NOCH seta (za vlakove) kako bih spojio ulaz u rudnik s vratima kuće na prvoj razini stirodurne baze. Na kraju sam dodao par minijatura kako bih testirao dimenzije. I bio sam prilično zadovoljan krajnjim rezultatom.
Najnoviji članci
- Bojanje lica standardom za tabletop Marko Paunović, 20.05.2026.
- Principi pigmentacije: zašto boje izgledaju kako izgledaju? Dunja Singer, 20.05.2026.
- Bojanje cvjetnog kimona Ivan Knezović, 05.05.2026.
-
Principi pigmentacije: zašto pigment u prahu ne funkcionira
- • Titanium dioxide (TiO₂) — IR around 2.7 → excellent coverage, strongest white pigment
- • Zinc oxide (ZnO) — IR around 2.0 → good coverage
- • Calcium carbonate (CaCO₃) — IR around 1.59 → poor coverage, filler
- • Calcium sulfate / gypsum (CaSO₄) — IR around 1.52 → almost transparent in a binder, filler
This means that gypsum and chalk, although white as a powder, become almost transparent in the formulation of a coating or mass. They do not compete with the pigment — they are subordinate to it. That's why a small amount of pigment easily and evenly colors a gypsum or chalk-based mass, while the same amount of pigment in a mass containing TiO₂ would be barely visible.
3. Agglomeration — the enemy of even color
Pigment powders do not exist as perfectly separate particles. Due to electrostatic attractive forces and surface tension, the particles spontaneously group into clusters called agglomerates or aggregates. Agglomeration is particularly pronounced in: fine particles (the smaller the particle, the higher the surface area to volume ratio, so the attractive forces are relatively stronger) pigments with a high specific surface area, such as carbon black high temperature or humidity conditions When pigment powder is mixed with filler or binder powder, the agglomerates do not break down—they remain as compact clusters. The visual result is an uneven color: dark spots where pigment particles have accumulated, and pale areas where they are absent. The user then concludes that "more pigment is needed"—but this is not true. The problem is not a lack of pigment, but its poor distribution.
4. Dispersion — meaning properly dispersed pigment
Dispersion is the process of breaking up agglomerates and evenly distributing individual pigment particles throughout a medium (water, oil, binder). A well-dispersed pigment means that the particles are as evenly distributed as possible — each filler or binder particle "sees" the pigment, not just the neighborhood of the agglomerate. Dispersion is achieved by mechanical and chemical means:
- • Mechanical: mixing with high shear forces (mixers, mill aggregates, ultrasound). Mixing with a spoon or spatula is not sufficient to break up agglomerates.
- • Chemical: the use of dispersants and surfactants that adsorb to the surface of the particle and prevent it from re-adhering to neighboring particles.
5. Why liquid colorant works better than powdered pigment
Liquid colorants are not just pigment dissolved in water. They are ready-made systems that contain: Pigment — already dispersed to the level of individual particles or very small clusters Dispersants and surfactants — which keep the particles separated and prevent re-agglomeration Liquid medium — which allows the pigment to be evenly distributed throughout the material being colored before that material begins to set or dry When a liquid colorant is added to the mixing water (e.g. in gypsum, concrete, mortar), the pigment is already in an ideal state of dispersion. The same amount of pigment is evenly delivered to each part of the mixture. The color effect is therefore much more intense than with dry-mixed pigment — with a significantly lower total amount of pigment. The same logic applies to paints and varnishes: pigment pastes and dispersed pigments provide better coverage and color uniformity than pigments that have not undergone the dispersion process.
6. Practical application — gypsum example
Gypsum is a good example because it illustrates all the above principles at once. Because it has a low refractive index (~1.52), it is not a true white pigment — it does not resist staining when mixed with a binder. This means that a small amount of black pigment can easily and evenly color the gypsum mass. Why then does it happen to many people that they have to add a large proportion of pigment in relation to the mass of plaster? Because they mix the pigment in powder form directly into the gypsum powder. Pigment agglomerates (especially Fe₃O₄ or carbon black) remain intact, the distribution is uneven, and the result is disappointing. The conclusion "we need more" is wrong — we need better.
Correct procedure:
Add the colorant (or pigment dispersed in water) to the mixing water Mix the water with the colorant well Only then add the gypsum and mix until a homogeneous mixture This way, the pigment is distributed throughout the entire mass before the gypsum begins to set. The result is an even, intense color with a much smaller amount of pigment than with dry mixing. For those who do not have access to professional colorants, a good alternative are liquid pigment additives available in building paint stores — usually in the form of small bottles intended for tinting wall paints. It is the same principle: the pigment is already dispersed in a liquid medium with additives that prevent agglomeration. Added to the mixing water, they give a more even result than powdered pigment with a significantly smaller amount.
Conclusion
The intensity and uniformity of color in a mass depend not only on the amount of pigment — they depend on how well the pigment is dispersed. A pigment powder mixed with a powder of another material almost always gives worse results than a pigment that has been previously dispersed in a liquid medium, in the presence of dispersants. When you encounter the problem of "the pigment does not color enough," it is worth asking yourself: is the problem not in the way it was added — and not in the amount.
" ["content_hrv"]=> string(9431) "Ovaj tekst nastao je nakon druženja srijedom na kojem se razvila rasprava o pigmentaciji gipsa. Kako nisam uspjela sve objasniti na licu mjesta, odlučila sam to složiti na papir — a principi o kojima je riječ ionako vrijede šire od samog gipsa.
1. Što je pigment — i što nije
Pigment je tvar koja daje boju tako što selektivno apsorbira određene valne duljine vidljivog svjetla i reflektira ostale. Crni pigment apsorbira gotovo sve valne duljine; crveni apsorbira plavu i zelenu, a reflektira crvenu. Važno je razlikovati pigment od punila. Punila su bijele ili neutralne tvari koje se dodaju u boje, premaze i mase kako bi povećala volumen, poboljšala teksturu ili snizila cijenu — ali same po sebi ne daju snažnu boju ni dobru pokrivnost. Tipična punila su kalcijev karbonat (kreda, CaCO₃), kalcijev sulfat (gips, CaSO₄), barijev sulfat i slični materijali. Razlika između pravog pigmenta i punila nije samo u boji — leži u fizikalnom svojstvu koje se zove indeks refrakcije.
2. Indeks refrakcije i pokrivnost
Indeks refrakcije (IR) opisuje koliko se svjetlost lomi i raspršuje kada prolazi kroz neku tvar ili nailazi na njezinu površinu. Što je veći, to čestica jače raspršuje svjetlost — i time djeluje neprozirnije, "pokrivnije". Nekoliko usporednih vrijednosti:
- • Titanijev dioksid (TiO₂) — IR oko 2,7 → izvanredna pokrivnost, najjači bijeli pigment
- • Cinkov oksid (ZnO) — IR oko 2,0 → dobra pokrivnost
- • Kalcijev karbonat (CaCO₃) — IR oko 1,59 → slaba pokrivnost, punilo
- • Kalcijev sulfat / gips (CaSO₄) — IR oko 1,52 → gotovo transparentno u vezivu, punilo
Ovo znači da gips i kreda, premda su bijeli kao prah, u formulaciji premaza ili mase postaju gotovo prozirni. Ne natječu se s pigmentom — podređuju mu se. Zato mala količina pigmenta lako i ravnomjerno oboji masu na bazi gipsa ili krede, dok bi ista količina pigmenta u masi koja sadrži TiO₂ jedva bila vidljiva.
3. Aglomeracija — neprijatelj ravnomjerne boje
Pigmenti u prahu ne postoje kao savršeno odvojene čestice. Zbog elektrostatičkih privlačnih sila i površinske napetosti, čestice se spontano grupiraju u nakupine koje se zovu aglomerati ili agregati. Aglomeracija je posebno izražena kod: sitnih čestica (što je čestica manja, veći je omjer površine i volumena, pa su privlačne sile relativno jače) pigmenata visoke specifične površine, poput carbon blacka (čađe) uvjeta visokih temperatura ili vlage Kada se prah pigmenta umiješa u prah punila ili veziva, aglomerati se ne raspadaju — ostaju kao kompaktne nakupine. Vizualni rezultat je neujednačena boja: tamne mrlje tamo gdje su se nakupile čestice pigmenta, i blijeda područja tamo gdje ih nema. Korisnik tada zaključuje da "treba više pigmenta" — ali to nije točno. Problem nije nedostatak pigmenta, nego njegova loša raspodjela.
4. Disperzija — što znači pravilno dispergiran pigment
Disperzija je proces razbijanja aglomerata i ravnomjernog raspoređivanja pojedinačnih čestica pigmenta kroz medij (vodu, ulje, vezivo). Dobro dispergiran pigment znači da su čestice što ravnomjernije raspoređene — svaka čestica punila ili veziva "vidi" pigment, a ne samo susjedstvo aglomerata. Disperzija se postiže mehaničkim i kemijskim putem:
- • Mehanički: miješanje s visokim smičnim silama (mikseri, mlinski agregati, ultrazuk). Miješanje žlicom ili lopaticom nije dovoljno za razbijanje aglomerata.
- • Kemijski: upotreba dispergirnih sredstava (dispergatora) i surfaktanata koji se adsorbiraju na površinu čestice i sprječavaju njezino ponovno lijepljenje za susjedne čestice.
5. Zašto tekući kolorant radi bolje od pigmenta u prahu
Tekući koloranti nisu samo pigment otopljen u vodi. To su gotovi sustavi koji sadrže: Pigment — već dispergiran do razine pojedinačnih čestica ili vrlo malih klastera Dispergatore i surfaktante — koji drže čestice razdvojenima i sprječavaju ponovnu aglomeraciju Tekući medij — koji omogućuje da se pigment ravnomjerno rasporedi kroz materijal koji se boji još prije nego što taj materijal počne vezati ili sušiti Kada se tekući kolorant doda u vodu za miješanje (npr. kod gipsa, betona, žbuke), pigment je već u idealnom stanju disperzije. Svakom dijelu smjese ravnomjerno se isporučuje ista količina pigmenta. Efekt boje je stoga mnogo intenzivniji nego kod suho miješanog pigmenta — uz znatno manju ukupnu količinu pigmenta. Ista logika vrijedi za boje i lakove: pigmentne paste i disperzirani pigmenti daju bolju pokrivnost i ravnomjernost boje od pigmenata koji nisu prošli proces disperzije.
6. Praktična primjena — primjer gipsa
Gips je zahvalan primjer jer ilustrira sve navedene principe odjednom. Budući da ima nizak indeks refrakcije (~1,52), nije pravi bijeli pigment — u smjesi s vezivom ne pruža otpor bojanju. To znači da mala količina crnog pigmenta može lako i ravnomjerno obojiti gipsanu masu. Zašto se onda mnogima događa da moraju dodati veliki udio pigmenta u odnosu na masu gipsa? Jer pigment miješaju u obliku praha direktno u prah gipsa. Aglomerati pigmenta (posebno Fe₃O₄ ili carbon black) ostaju netaknuti, raspodjela je neujednačena, i rezultat je razočaravajući. Zaključak "treba više" je pogrešan — treba bolje.
Ispravni postupak:
Kolorant (ili pigment dispergiran u vodi) dodati u vodu za miješanje Dobro promiješati vodu s kolorantom Tek tada dodati gips i miješati do homogene smjese Na taj način pigment bude raspoređen kroz cijelu masu još prije nego gips počne vezati. Rezultat je ravnomjerna, intenzivna boja uz višestruko manju količinu pigmenta nego pri suhom miješanju. Za one koji nemaju pristup profesionalnim kolorantima, dobra alternativa su tekući pigmentni dodaci dostupni u trgovinama građevinskih boja — najčešće u obliku malih bočica namijenjenih nijansiranju zidnih boja. Radi se o istom principu: pigment je već dispergiran u tekućem mediju s aditivima koji sprječavaju aglomeraciju. Dodani u vodu za miješanje, daju ravnomjerniji rezultat od pigmenta u prahu uz znatno manju količinu.
Zaključak
Intenzitet i ravnomjernost boje u nekoj masi ne ovise samo o količini pigmenta — ovise o tome koliko je taj pigment dobro dispergiran. Prah pigmenta miješan u prah drugog materijala gotovo uvijek daje lošije rezultate od pigmenta koji je prethodno dispergiran u tekućem mediju, uz prisustvo dispergirnih sredstava. Kada se susretnete s problemom "pigment ne boji dovoljno", vrijedi si postaviti pitanje: nije li problem u načinu na koji je dodan — a ne u količini.
" ["created"]=> string(19) "2026-05-04 12:54:47" ["modified"]=> string(19) "2026-05-04 20:10:17" } ["Member"]=> array(10) { ["id"]=> string(3) "108" ["group_id"]=> string(1) "2" ["first_name"]=> string(5) "Dunja" ["last_name"]=> string(6) "Singer" ["first_name_mask"]=> string(5) "dunja" ["last_name_mask"]=> string(6) "singer" ["username"]=> string(5) "Dunja" ["password"]=> string(40) "772414a5d6b32309f32f46e9009f1e550809c62d" ["born"]=> string(19) "2006-01-01 00:00:00" ["created"]=> NULL } } Dunja Singer, 04.05.2026. - Posjetili smo: Warhammer World – dio 3 Ivan Vedak, 04.05.2026.
Najnoviji izvještaji s bojišta
- Kill Team - Blooded vs. Vespid Stingwings 28.02.2025., GW - Warhammer 40.000, i Antoni Pastuović (Imperial Guard)
- Dark Angels protiv T'au Battlereport 22.04.2022., GW - Warhammer 40.000, Borna Pleše (Space Marines) i Kristijan Kliska (Tau Empire)
- Sisters of Battle protiv Ultramarines 17.11.2021., GW - Warhammer 40.000, i Nino Marasović (Space Marines)
