Kuća na Ukletom brdu
Bilo koji grad na Divljem zapadu ima grobare, a Malifaux ne bi trebao biti drukčiji, jer, priznajmo to, poslovi pokapanja cvjetaju u gradu Malifauxu.
Ideja i planiranje
Do sad biste već trebali znati moju mantru o važnosti planiranja kod nekog većeg projekta. Budući da radim više ili manje tipičnu Haloween zgradu postavljenu na Starom zapadu, započeo sam svoju pretragu googleom i odmah sam pronašao slike nekoliko vrsta drvenih građevina kakve sam zamišljao. Uglavnom dobio sam puno rezultata u stilu Tima Burtona koji su bili savršeni. Neuredna stara drvena kuća na brežuljku s vijugavom cestom koja vodi do nje. Nešto poput uvodnih scena filma Sleepy Hollow. To mi je dalo i ideju da dodajem nekoliko jack o'lanterna na teren. Kao i uvijek, previše sam lijen da bih skulpturirao svoje, što me naravno potaknulo da krenem u potragu za njima online. Znao sam da sam vidio nekoliko vojski na forumima Wyrd-a koje su ih imale na bazama. Gotovo odmah sam našao set kojeg proizvodi Secret Weapon Miniatures i kupio ih jer sam bio svjestan da će trebati neko vrijeme da me iz Sjedinjenih Država dođu u Hrvatsku.
Tijekom moje potrage za izrezanim bundevama, naišao sam na nekoliko modela bundeve (cijele, neizrezane) koje je napravio Busch. Naručio sam i njih po povoljnim cijenama.
Imao sam grubu ideju kako bi moj teren trebao izgledati, ali i neke detalje koji će oplemeniti ovaj teren stoga je došlo vrijeme da se sve to stavi na papir. Počevši s kućom, počeo sam crtati na praznom komadu papira. Jednom kad sam imao preliminarnu skicu, prenio sam je milimetarski papir. To mi je pružilo neke mjere s kojima bih mogao raditi. Brdo bi bilo visoko 10 cm, kuća bi bila grube tlocrtne veličine 10x8 cm, dok bi cijeli teren bio otprilike 30x40cm u tlocrtu. Toliko prostora omogućilo bi mi cestu dovoljno široku za kočiju (koju sam slučajno pronašao u svojoj kutiji s bitovima i odlučio je iskoristiti).
Materijali i alati
Nakon grube skice, mogao sam napraviti definitivan popis materijala i alata potrebnih za ovaj projekt. To su sljedeći:
- jedna letvica od 2x2 mm
- jedna letvica 5x5 mm
- otprilike dvije cijele daske balze debljine 2 mm (dolaze u daskama od 10 x 100 cm)
- otprilike 20 cm balze debljine 5 mm (također dolaze u daskama od 10 x 100 cm)
- oko 0,5m2 stirodura od 5 cm (50x100cm)
- super ljepilo
- PVA ljepilo
- 0,5 kg DAS glinamola
- šljunak (četiri veličine)
- statična trava
- borovi
- brusni papir (1 list)
- tanki karton
- krep traka
- čačkalice
- pribadače
- bundeve i jack o'lanterns
- mrtvačka kola
Potrebni alati su:
- skalpel
- markeri
- škare
- pila za modeliranje
- ručna mini bušilica (ili električna mini bušilica)
- kistove
- raznih veličina
- za bojanje / washanje i za drybrush
- kliješta i pincete
- rezač vrućom žicom (hot wire cutter)
* Za razliku od terena ulaza u rudnik, gdje sam za izradu baze koristio kružnu brusilicu Proxxon i ubodnu pilu na MDF-u, ovdje sam bazu napravio samo od stirodura. Međutim, ako želite čvršći teren, podlogu MDF-a uvijek možete rezati pomoću ubodne pile i brusiti ga kružnom brusilicom. Kada izrežete bazu iz MDF-a, samo zalijepite gore opisanu bazu od stirodura na vašu MDF podlogu.
Izrada baze
Kad su stigli svi materijali i dijelovi, izrezao sam otisak kuće koju sam nacrtao na milimetarskom papiru pomoću markera te sam taj papir koristio kao predložak za crtanje grubog obrisa kuće na ploči stirodura. Oko nje sam počeo crtati vanjske obrise budućeg terena pokušavajući kopirati dizajn s papira na ploču stirodura. Jednom kad sam bio zadovoljan izgledom, izrezao sam ga skalpelom. Koristeći duge poteze s relativno plitkim rezom trebalo mi je nekoliko poteza da izrežem samo jedan komad stirodura. Obilazeći bazu, ponovio sam postupak sve dok nisam presjekao ono što će biti cijela baza mog novog terena. Važno je ići s plitkim rezovima, jer ako pokušate s dubokim rezom, na kraju ćete kidati stirodur koji će onda izgleda neuredno i rezultat bi zahtjevao puno brušenja. To bi usporilo čitav proces izgradnje, da ne govorim o česticama nakon brušenja. Sad sam imao prvi sloj svog ukletog brda. Ako se sjećate, napisao sam da će moj brdo biti visoko 10 cm. Stirodur debljine samo 5 cm značio je da moram rezati još jednu bazu iste veličine. Koristeći prvu podlogu kao predložak, prvo sam nacrtao obris olovkom za markere, a zatim slijedio isti postupak kao i na prvoj razini baze da ga izrežem.
S obje polovice baze izrezane, mogao sam napraviti vijugavu cestu, što je značilo daljnje rezanje oba dijela. Pomoću markera druge boje nacrtao sam linije reza i pažljivo izrezao višak stirodura skalpelom.
NAPOMENA: ako osjećate da rezanje postaje teže, promijenite oštricu. Nažalost, stirodur je ubojica za oštrice, a da biste imali savršen rez, potrebna vam je oštra oštrica.
Nakon rezanja komadom brusnog papira sam izgladio nepravilnosti. Dvije polovice su sada bile gotove i mogao sam ih zalijepiti. Koristeći ražnjiće za spajanje polovica zalijepio sam ih PVA ljepilom. Primijetio sam i da je na početku ceste stirodur bio zaista tanak, pa sam zabio cijeli ražnjić kroz tu stranu terena kako se ne bi slomio. Također sam početak ceste zaštitio krep trakom.
Kako je sada baza bila zalijepljena, sada sam mogao izrezati litice. Isto kao i za rudnik koristio sam rezač vrućom žicom za modeliranje vertikalnih površina. Ponovno sam upotrijebio svoj najjeftiniji rezač žica, napajan s dvije AA baterije. Električna energija iz baterije zagrijava žicu koja tada topi stirodur izvodeći savršen ravni rez. Međutim, kako ju zagrijava, žica se produljuje pa tu činjenicu trebate uzeti u obzir prilikom pričvršćivanja žice na rezač. Ako je žica preduga, ona će i dalje obavljati posao, ali neće biti jednostavno za rezati i morat ćete se (poput mene) prilagoditi za neobično rukovanje uređajem da biste na kraju imali lijepe rezove. Nakon malo prevrtanja lijevo-desno i gore-dolje, uspio sam ugravirati uzorke erozije.
Kad je izgrađeno brdo, izgledalo je pomalo dosadno i plavo, pa sam odlučio napraviti nekoliko odrona uz bok litica. Da bih to učinio, trebao sam tamo stvoriti volumen. Mogao sam to ponovo učiniti pomoću stirodura, ali sam odlučio da to odradim pomoću DAS glinamola. DAS dolazi u dvije verzije, bijeloj i terakoti. Oboje su podjednako dobre, ne pucaju tijekom stvrdnjavanja i prilično su dobri za oblikovanje. (Napomena: nećete biti u mogućnosti raditi minijature s DAS-om, ali moći ćete modelirati zidove od opeka ili kamena, kaldrmu i slično.) Izlio sam razvodnjeno PVA ljepilo i raširio nešto DAS-a duž vanjskih strana vijugave ceste. Zatim sam dodao malo gline na gornju razinu baze. Također sam dodao malo volumena nasred ceste.
Napokon dolazimo do faze dodavanja teksture. Prvo sam se odlučio za put. Nanjevši debeli premaz PVA ljepila, dodao sam malo šljunka. Kao i uvijek započeo sam s najvećim zrnom i završio s najmanjim zrnom - pijeskom za činčile. Koristio sam i najsitniji pijesak na polju bundeva na vrhu baze.
Cesta i polje je bilo završeno pa sam se sada mogao okrenuti drugim vodoravnim površinama - uglavnom stranama ceste. Opet sam sve prekrio PVA ljepilom i dodao tri ili četiri različite vrste šljunka. Završni sloj bio je malo veći od pijeska za činčile kako bi se napravila razlika u teksturi između te dvije površine.
Kad se sve osušilo, dodao sam čisti pijesak za činčile na okomite površine litica. Ovdje sam se morao pobrinuti da PVA uđe u sve utore pa sam razrijedio PVA vodom kako bi mogao slobodnije teći.
Sve svoje teksture (kao i postavljanje statičke trave) radim unutar starog pladnja. Na ovaj način sav višak materijala padne u njega pa ga kasnije mogu ponovno koristiti. Uštedite novac i vrijeme na usisavanju.
Nakon što se tekstura osušila, podlogu sam premazao crnim akrilnim sprejem u svojoj garaži. Uvijek sprejajte u dobro prozračenom prostoru.
Izrada zgrade
Dok su se tekstura i temeljni premaz sušili, nastavio sam proces sa izradom zgrade pogrebnika. Odlučio sam se za lakši i brži način izrade građevine nego što sam koristio na crkvi. Za razliku nje, gdje sam prvo napravio drveni okvir, a zatim zalijepio svaku dasku zasebno, ovdje sam se odlučio za izradu zidova od jednog komada balze od 2 mm. Povrh toga sam zalijepio daske od balze debljine 2 mm (cca 0,5x3cm). Pobrinuo sam se da zidna konstrukcija ima godove koji idu u smjeru prema gore, dok su zidne daske zalijepljene s godovima lijevo-desno. Iako je zid relativno tanak, struktura je dovoljno čvrsta da može prilikom igre podnijeti zloupotrebu bez oštećenja i lomova. Kao i kod podloga od MDF-a i stirodura, prvo sam nacrtao obrise svakog zida na balzi pomoću markera. Tada sam pažljivo izrezao svaki zid. Upotrijebio sam svoje modelarsku pilicu za rezove okomito na smjer drveta, a skalpel za rezove paralelno s njim. Kad je svaki segment zida bio izrezan, zalijepio sam zidove.
Sada je došlo vrijeme za rezanje i modeliranje daski od balze. Još jednom sam koristio metodu sličnu onoj koju sam koristio tijekom gradnje stare crkve. Budući da mi je trebalo puno letvica uglavnom iste veličine (duljine 3 cm) koje će zahtijevati puno preciznog i ponovljenog mjerenja, odlučio sam si pomoći i konstruirati podlogu koja će se koristiti za rezanje letvica na željenu duljinu - 30 mm duljine. Geometrija ovih jednostavnih alata omogućila je brzo i precizno rezanje letvica balze. Nakon samo pola sata sam izrezao gotovo 4 metra balze.
Nakon što sam napravio osnovni obris strukture, počeo sam lijepiti daske. Na mjestima gdje su daske stršile sa zidova, rezao sam ih skalpelom nakon što se ljepilo posušilo. Čitav je postupak uglavnom nespretan jer nijedan od zidova nije okomit na drugi, pa je bilo potrebno puno krojenja.
Za izradu krovne konstrukcije koristio sam balzu debljine 2 mm. Nakon izrade krovne konstrukcije, za pokrov sam izrezao isti materijal koji sam koristio na crkvi – brusni papir. Jednostavno volim teksturu koju ima. Nakon što je sve bilo gotovo, uzeo sam i zgradu i bazu u svoju garažu na brzo nanošenje osnovne boje. Imajte na umu da uvijek sprejate u dobro prozračenom prostoru! Kad se temeljni premaz osušio, prvo sam stavio zgradu na bazu, zatvorio praznine balzom i velikim kistom nanio sloj crne boje na mjesta do kojih sprej nije došao.
Bojanje
Kad se undercoat posušio, došlo je vrijeme za bojanje terena. Obično bih u ovom trenutku zalijepio zgradu za bazu, ali sam se odlučio protiv toga pa sam ta dva dijela ostavio odvojene. Prvo sam počeo bojati bazu. Želim da se cijeli moj teren uklopi u jednu temu (a samim tim i jednu ploču za stol) stoga je bilo normalno da koristim iste boje i shemu boja kao na ranijim terenima. Stoga sam još jednom koristio raspon boja Pebeo Deco. Za podlogu sam koristio Brown (29) i nastavio drybrush bojom Ocre (51). Svjetlije nijanse izvedene su 50:50 mješavinom Ocre (51) i White (41). Konačni highlight učinio sam sa Antique White (69). Cesta je prvo premazana bojom Brown (29), a zatim drybrush bojama Ocre (51) i mješavinom Ocre (51) i White (50) od 50:50. Zadnja dva highlighta bila su Antique White (69) i čisti White (41). Na ovaj način sam imao vizualnu razliku između litica i nepravilnog, grubog terena te dotrajale ceste.
Zgrada ima dvije različite površine i posljedično teksture - krov i drveni zidovi. Nastavio sam proces bojanjem drvenih zidova drybrushom najprije pomoću 50:50 mješavine Black (55) i Grey (54). Sljedeći sloj bio je čisti Grey (54), a završni highlight bio je Ash Brown (70). Nisam bio baš zadovoljan rezultatom, pa sam dodao još jedan sloj čiste White (41). Krov je obojen najprije mješavinom Black (55) i Grey (54), a zatim mješavinom Grey (54) i Antique White (69). Završni highlight je bio gotovo čisti premaz Antique White (69). Sada su oba dijela bila obojana te sam ih sada mogao zalijepiti zajedno. Za to sam koristio PVA ljepilo.
Vegetacija
Nakon bojanja, kao i uvijek, došlo je vrijeme za dodavanje vegetacije u bazu. Prvo sam odlučio posaditi malo borova. Koristio sam Ziterdes borove koji dolaze u velikom pakiranju od 20 (ili 25, nisam siguran). Dolaze na dugim osovinama, u nekoliko veličina i visina. Da bih ih zalijepio na mjestu, najprije sam morao rezati njihove okrugle podloge jer su smetale. Dodao sam i metalne pinove u debla borova. Najlakša metoda zabijanja metalnih igle na plastične debla stabala je zagrijavanje metalne pribadače svijećom i zabijanje u deblo. Toplina će rastopiti plastiku lokalno, a kako igla uđe u deblo, toplina se rasipa i jednom kad se ohladi, stvrdne se u deblu bez potrebe za lijepljenjem. Također sam upotrijebio ručnu bušilicu kako bih napravio rupu u podlozi od DAS glinamola za smještaj pina/pribadače. Zalijepio sam stabla koristeći PVA i super ljepilo.
Kad su stabla postavljena, krenuo sam dodavati statičku travu. Napravio sam mješavinu koristeći nekoliko zelenih, smeđih, žutih i crnih nijansi statičke trave i kad sam bio zadovoljan krajnjom nijansom, zalijepio sam ju u nasumične grupice po cijeloj bazi. Jedno na što sam pazio jest da stavim statičku travu na sve preostale rupe na kojima je drvena konstrukcija bila u kontaktu s bazom kako bih sakrio nenamjerne greške. Jednom kad je statička trava bila postavljena, nanio sam nekoliko nijansi različitih busenova (tuft). Kao i u prijašnjim člancima, opet sam koristio busenove koje je napravila tvrtka Gamer's Grass.
Na kraju sam dodao dodatke za Haloween. Prvo je bilo polje s bundevama. Bundeve dolaze iz Busch-a, njemačke tvrtke za makete vlakova koja proizvodi odlične dodatke za terene, posebno u svojoj liniji Natur Pur (bundeve, suncokreti, ruže, lopoči itd.). Set košta oko 8USD, a ima 10 kompleta bundeve s lozom što je jako povoljna cijena. Budući da je H0 slača, one su u mjerilu malo manjem od 32 mm, ali bundeve su u različitim veličinama, tako da možete koristiti i najmanje bundeve kao rajčice. Već dolaze u različitim bojama pa je potrebno bojanje bilo minimalno. Kad je bojanje bilo gotovo, zalijepio sam nekoliko kompleta u polje pomoću super ljepila. Drugi dodatak bio je nekoliko Jack o'lanterna od Secret Weapon Miniatures. Set košta oko 10 USD i ima 10 rezinskih Jackova što je također povoljno. Puni su karaktera i dolaze u nekoliko veličina i dizajna. Za razliku od Buscha, stvorene su za minijature pa mjerilo savršeno funkcionira. Budući da su sive, zahtijevalo je malo više bojanja - pomoću crvenih i narančastih boja s crnom osnovnom bojom. Jednom kad sam završio sa bojanjem, zalijepio sam ih nasumično uz cestu i ispred kuće kako bi se dobio osjećaj Noći vještica. Treći dodatak bili su lijes i poklopac. Potječu iz engleske tvrtke Zealot Miniatures. Između ostalog, proizvode odlične dodatke od rezina za tamnice (poput vrata, zamki, namještaja, fontana itd.). Zapravo, nedavno su imali prilično uspješan Kickstarter. Oslikao sam sivu rezin smeđim bojama. Posljednji dodatak terenu, kojeg zapravo nisam zalijepio, bila je kočija / mrtvačka kola. Bio je to stari GW Black Coach koji sam našao u svojem bits boxu. Zalijepio sam ju pomoću super ljepila i obojao je crnom bojom s nekoliko sivih highlighta. Razlog što ga nisam zalijepio je jednostavno zbog lakšeg igranja. Kad bi se nalazio fiksiran u šupi, spriječio bi modele da idu oko kuće. Ovo je označilo kraj izrade i sve što sam trebao učiniti je fotografirati gotovu maketu.
Najnoviji članci
- Bojanje lica standardom za tabletop Marko Paunović, 20.05.2026.
- Principi pigmentacije: zašto boje izgledaju kako izgledaju? Dunja Singer, 20.05.2026.
- Bojanje cvjetnog kimona Ivan Knezović, 05.05.2026.
-
Principi pigmentacije: zašto pigment u prahu ne funkcionira
- • Titanium dioxide (TiO₂) — IR around 2.7 → excellent coverage, strongest white pigment
- • Zinc oxide (ZnO) — IR around 2.0 → good coverage
- • Calcium carbonate (CaCO₃) — IR around 1.59 → poor coverage, filler
- • Calcium sulfate / gypsum (CaSO₄) — IR around 1.52 → almost transparent in a binder, filler
This means that gypsum and chalk, although white as a powder, become almost transparent in the formulation of a coating or mass. They do not compete with the pigment — they are subordinate to it. That's why a small amount of pigment easily and evenly colors a gypsum or chalk-based mass, while the same amount of pigment in a mass containing TiO₂ would be barely visible.
3. Agglomeration — the enemy of even color
Pigment powders do not exist as perfectly separate particles. Due to electrostatic attractive forces and surface tension, the particles spontaneously group into clusters called agglomerates or aggregates. Agglomeration is particularly pronounced in: fine particles (the smaller the particle, the higher the surface area to volume ratio, so the attractive forces are relatively stronger) pigments with a high specific surface area, such as carbon black high temperature or humidity conditions When pigment powder is mixed with filler or binder powder, the agglomerates do not break down—they remain as compact clusters. The visual result is an uneven color: dark spots where pigment particles have accumulated, and pale areas where they are absent. The user then concludes that "more pigment is needed"—but this is not true. The problem is not a lack of pigment, but its poor distribution.
4. Dispersion — meaning properly dispersed pigment
Dispersion is the process of breaking up agglomerates and evenly distributing individual pigment particles throughout a medium (water, oil, binder). A well-dispersed pigment means that the particles are as evenly distributed as possible — each filler or binder particle "sees" the pigment, not just the neighborhood of the agglomerate. Dispersion is achieved by mechanical and chemical means:
- • Mechanical: mixing with high shear forces (mixers, mill aggregates, ultrasound). Mixing with a spoon or spatula is not sufficient to break up agglomerates.
- • Chemical: the use of dispersants and surfactants that adsorb to the surface of the particle and prevent it from re-adhering to neighboring particles.
5. Why liquid colorant works better than powdered pigment
Liquid colorants are not just pigment dissolved in water. They are ready-made systems that contain: Pigment — already dispersed to the level of individual particles or very small clusters Dispersants and surfactants — which keep the particles separated and prevent re-agglomeration Liquid medium — which allows the pigment to be evenly distributed throughout the material being colored before that material begins to set or dry When a liquid colorant is added to the mixing water (e.g. in gypsum, concrete, mortar), the pigment is already in an ideal state of dispersion. The same amount of pigment is evenly delivered to each part of the mixture. The color effect is therefore much more intense than with dry-mixed pigment — with a significantly lower total amount of pigment. The same logic applies to paints and varnishes: pigment pastes and dispersed pigments provide better coverage and color uniformity than pigments that have not undergone the dispersion process.
6. Practical application — gypsum example
Gypsum is a good example because it illustrates all the above principles at once. Because it has a low refractive index (~1.52), it is not a true white pigment — it does not resist staining when mixed with a binder. This means that a small amount of black pigment can easily and evenly color the gypsum mass. Why then does it happen to many people that they have to add a large proportion of pigment in relation to the mass of plaster? Because they mix the pigment in powder form directly into the gypsum powder. Pigment agglomerates (especially Fe₃O₄ or carbon black) remain intact, the distribution is uneven, and the result is disappointing. The conclusion "we need more" is wrong — we need better.
Correct procedure:
Add the colorant (or pigment dispersed in water) to the mixing water Mix the water with the colorant well Only then add the gypsum and mix until a homogeneous mixture This way, the pigment is distributed throughout the entire mass before the gypsum begins to set. The result is an even, intense color with a much smaller amount of pigment than with dry mixing. For those who do not have access to professional colorants, a good alternative are liquid pigment additives available in building paint stores — usually in the form of small bottles intended for tinting wall paints. It is the same principle: the pigment is already dispersed in a liquid medium with additives that prevent agglomeration. Added to the mixing water, they give a more even result than powdered pigment with a significantly smaller amount.
Conclusion
The intensity and uniformity of color in a mass depend not only on the amount of pigment — they depend on how well the pigment is dispersed. A pigment powder mixed with a powder of another material almost always gives worse results than a pigment that has been previously dispersed in a liquid medium, in the presence of dispersants. When you encounter the problem of "the pigment does not color enough," it is worth asking yourself: is the problem not in the way it was added — and not in the amount.
" ["content_hrv"]=> string(9431) "Ovaj tekst nastao je nakon druženja srijedom na kojem se razvila rasprava o pigmentaciji gipsa. Kako nisam uspjela sve objasniti na licu mjesta, odlučila sam to složiti na papir — a principi o kojima je riječ ionako vrijede šire od samog gipsa.
1. Što je pigment — i što nije
Pigment je tvar koja daje boju tako što selektivno apsorbira određene valne duljine vidljivog svjetla i reflektira ostale. Crni pigment apsorbira gotovo sve valne duljine; crveni apsorbira plavu i zelenu, a reflektira crvenu. Važno je razlikovati pigment od punila. Punila su bijele ili neutralne tvari koje se dodaju u boje, premaze i mase kako bi povećala volumen, poboljšala teksturu ili snizila cijenu — ali same po sebi ne daju snažnu boju ni dobru pokrivnost. Tipična punila su kalcijev karbonat (kreda, CaCO₃), kalcijev sulfat (gips, CaSO₄), barijev sulfat i slični materijali. Razlika između pravog pigmenta i punila nije samo u boji — leži u fizikalnom svojstvu koje se zove indeks refrakcije.
2. Indeks refrakcije i pokrivnost
Indeks refrakcije (IR) opisuje koliko se svjetlost lomi i raspršuje kada prolazi kroz neku tvar ili nailazi na njezinu površinu. Što je veći, to čestica jače raspršuje svjetlost — i time djeluje neprozirnije, "pokrivnije". Nekoliko usporednih vrijednosti:
- • Titanijev dioksid (TiO₂) — IR oko 2,7 → izvanredna pokrivnost, najjači bijeli pigment
- • Cinkov oksid (ZnO) — IR oko 2,0 → dobra pokrivnost
- • Kalcijev karbonat (CaCO₃) — IR oko 1,59 → slaba pokrivnost, punilo
- • Kalcijev sulfat / gips (CaSO₄) — IR oko 1,52 → gotovo transparentno u vezivu, punilo
Ovo znači da gips i kreda, premda su bijeli kao prah, u formulaciji premaza ili mase postaju gotovo prozirni. Ne natječu se s pigmentom — podređuju mu se. Zato mala količina pigmenta lako i ravnomjerno oboji masu na bazi gipsa ili krede, dok bi ista količina pigmenta u masi koja sadrži TiO₂ jedva bila vidljiva.
3. Aglomeracija — neprijatelj ravnomjerne boje
Pigmenti u prahu ne postoje kao savršeno odvojene čestice. Zbog elektrostatičkih privlačnih sila i površinske napetosti, čestice se spontano grupiraju u nakupine koje se zovu aglomerati ili agregati. Aglomeracija je posebno izražena kod: sitnih čestica (što je čestica manja, veći je omjer površine i volumena, pa su privlačne sile relativno jače) pigmenata visoke specifične površine, poput carbon blacka (čađe) uvjeta visokih temperatura ili vlage Kada se prah pigmenta umiješa u prah punila ili veziva, aglomerati se ne raspadaju — ostaju kao kompaktne nakupine. Vizualni rezultat je neujednačena boja: tamne mrlje tamo gdje su se nakupile čestice pigmenta, i blijeda područja tamo gdje ih nema. Korisnik tada zaključuje da "treba više pigmenta" — ali to nije točno. Problem nije nedostatak pigmenta, nego njegova loša raspodjela.
4. Disperzija — što znači pravilno dispergiran pigment
Disperzija je proces razbijanja aglomerata i ravnomjernog raspoređivanja pojedinačnih čestica pigmenta kroz medij (vodu, ulje, vezivo). Dobro dispergiran pigment znači da su čestice što ravnomjernije raspoređene — svaka čestica punila ili veziva "vidi" pigment, a ne samo susjedstvo aglomerata. Disperzija se postiže mehaničkim i kemijskim putem:
- • Mehanički: miješanje s visokim smičnim silama (mikseri, mlinski agregati, ultrazuk). Miješanje žlicom ili lopaticom nije dovoljno za razbijanje aglomerata.
- • Kemijski: upotreba dispergirnih sredstava (dispergatora) i surfaktanata koji se adsorbiraju na površinu čestice i sprječavaju njezino ponovno lijepljenje za susjedne čestice.
5. Zašto tekući kolorant radi bolje od pigmenta u prahu
Tekući koloranti nisu samo pigment otopljen u vodi. To su gotovi sustavi koji sadrže: Pigment — već dispergiran do razine pojedinačnih čestica ili vrlo malih klastera Dispergatore i surfaktante — koji drže čestice razdvojenima i sprječavaju ponovnu aglomeraciju Tekući medij — koji omogućuje da se pigment ravnomjerno rasporedi kroz materijal koji se boji još prije nego što taj materijal počne vezati ili sušiti Kada se tekući kolorant doda u vodu za miješanje (npr. kod gipsa, betona, žbuke), pigment je već u idealnom stanju disperzije. Svakom dijelu smjese ravnomjerno se isporučuje ista količina pigmenta. Efekt boje je stoga mnogo intenzivniji nego kod suho miješanog pigmenta — uz znatno manju ukupnu količinu pigmenta. Ista logika vrijedi za boje i lakove: pigmentne paste i disperzirani pigmenti daju bolju pokrivnost i ravnomjernost boje od pigmenata koji nisu prošli proces disperzije.
6. Praktična primjena — primjer gipsa
Gips je zahvalan primjer jer ilustrira sve navedene principe odjednom. Budući da ima nizak indeks refrakcije (~1,52), nije pravi bijeli pigment — u smjesi s vezivom ne pruža otpor bojanju. To znači da mala količina crnog pigmenta može lako i ravnomjerno obojiti gipsanu masu. Zašto se onda mnogima događa da moraju dodati veliki udio pigmenta u odnosu na masu gipsa? Jer pigment miješaju u obliku praha direktno u prah gipsa. Aglomerati pigmenta (posebno Fe₃O₄ ili carbon black) ostaju netaknuti, raspodjela je neujednačena, i rezultat je razočaravajući. Zaključak "treba više" je pogrešan — treba bolje.
Ispravni postupak:
Kolorant (ili pigment dispergiran u vodi) dodati u vodu za miješanje Dobro promiješati vodu s kolorantom Tek tada dodati gips i miješati do homogene smjese Na taj način pigment bude raspoređen kroz cijelu masu još prije nego gips počne vezati. Rezultat je ravnomjerna, intenzivna boja uz višestruko manju količinu pigmenta nego pri suhom miješanju. Za one koji nemaju pristup profesionalnim kolorantima, dobra alternativa su tekući pigmentni dodaci dostupni u trgovinama građevinskih boja — najčešće u obliku malih bočica namijenjenih nijansiranju zidnih boja. Radi se o istom principu: pigment je već dispergiran u tekućem mediju s aditivima koji sprječavaju aglomeraciju. Dodani u vodu za miješanje, daju ravnomjerniji rezultat od pigmenta u prahu uz znatno manju količinu.
Zaključak
Intenzitet i ravnomjernost boje u nekoj masi ne ovise samo o količini pigmenta — ovise o tome koliko je taj pigment dobro dispergiran. Prah pigmenta miješan u prah drugog materijala gotovo uvijek daje lošije rezultate od pigmenta koji je prethodno dispergiran u tekućem mediju, uz prisustvo dispergirnih sredstava. Kada se susretnete s problemom "pigment ne boji dovoljno", vrijedi si postaviti pitanje: nije li problem u načinu na koji je dodan — a ne u količini.
" ["created"]=> string(19) "2026-05-04 12:54:47" ["modified"]=> string(19) "2026-05-04 20:10:17" } ["Member"]=> array(10) { ["id"]=> string(3) "108" ["group_id"]=> string(1) "2" ["first_name"]=> string(5) "Dunja" ["last_name"]=> string(6) "Singer" ["first_name_mask"]=> string(5) "dunja" ["last_name_mask"]=> string(6) "singer" ["username"]=> string(5) "Dunja" ["password"]=> string(40) "772414a5d6b32309f32f46e9009f1e550809c62d" ["born"]=> string(19) "2006-01-01 00:00:00" ["created"]=> NULL } } Dunja Singer, 04.05.2026. - Posjetili smo: Warhammer World – dio 3 Ivan Vedak, 04.05.2026.
Najnoviji izvještaji s bojišta
- Kill Team - Blooded vs. Vespid Stingwings 28.02.2025., GW - Warhammer 40.000, i Antoni Pastuović (Imperial Guard)
- Dark Angels protiv T'au Battlereport 22.04.2022., GW - Warhammer 40.000, Borna Pleše (Space Marines) i Kristijan Kliska (Tau Empire)
- Sisters of Battle protiv Ultramarines 17.11.2021., GW - Warhammer 40.000, i Nino Marasović (Space Marines)
