BAZA ZA CHAOS VOJSKU
Budući da se buraz ove godine (napomena urednika: 2005. godina) po drugi puta uputio u Krems na prvenstvo Austrije, a tamošnjoj zajednici je display base jedan od uvjeta za sudjelovanje na turniru, evo kako sam si dao truda i skombinirao jedan.
Da razjasnimo jednu stvar, display baseovi (u daljnjem tekstu DB) koji su napravljeni na način da je određena površina poflockana, pobojana, možda pokoji ekstra feature, a na to se stavljaju figure je za mene ni-vrit ni-mimo rješenje :arrow: ukratko, dosta posla za nešto što zgleda prosječno. Smatram da je DB šmekerski onda kada svaki unit ili zasebna figura ima svoj utor u koji se postavi tak da površina baze figure bude u ravnini sa površinom DB-a.
Nezadovoljan činjenicom da je tako izrađen DB koristan dok je lista za koju je rađen aktualna, odlučio sam napraviti display base koji će biti primjenjiv za svaku listu (barem njegov glavni dio), a mijenjat će se samo površina :arrow: kad uđete dublje u tekst, shvatiti će te na kaj sam mislio.
1. Našao odgovarajuću ploču (debljina 2 cm)
2. S obzirom da mi je pravokutan oblik preobičan, odlučio sam malo zakomplicirati stvari i napraviti ne-pravi osmerokut (pod time mislim da su po 4 stranice iste dužine). Napravio sam nacrt i prenio ga na ploču:
3. Ubodnom pilom sam se riješio viškova tako da sada DB ima oblik u kojem su kutovi pod 150 stupnjeva, 4 strane duge 30 cm, a druge 4 14 cm + par milimetara koji će se kasnije skinuti hoblanjem i brušenjem.
Savjet: Nikad ne rezati ploču na željenu dimenziju već ostaviti 2-4 mm zbog gore navedenih kasnijih postupaka:
4. Na isti oblik sam izrezao i šper-ploču debelu 4 mm (toliko je debela baza od figura):
5. Bušilicom sam napravio 4 rupe u ploči i šper-ploči u koje će kasnije ući vijci kojima će se šper-ploča fiksirati na glavnu ploču:
6. Zatim sam na šper-ploči proširio rupe tako da u njih stane matica. Koristio sam vijke fi=5 mm, a matica za njih je debela 4 mm tako da neće stršati izvan šper-ploče. Nakon toga se spoj matice i špera dobro nasafta sa super ljepilom i pri tome se pazi da ljepilo na ode na navoj jer bi moglo kasnije smetati vijku:
Savjet: S obzirom da matica u šperu mora biti fiksna poželjno je izbušiti 1 mm manju rupu, a zatim ju čekićem i brutalnom silom zabiti u šper.
7. Nakon što je matica fiksirana po prvi puta se vijcima spaja šper i glavna ploča kako bi se ustvrdilo koliko je vijak predug i otkefirio višak:
To izgleda ovako:
8. Nakon što je vijak skraćen na odgovarajuću dužinu, matice sa gornje strane šper-ploče sam prekrio krep ljepljivom trakom kako bi kasnije tu površinu mogao teksturirati.
9. Nakon toga sam spojio ploče i zbog nepreciznosti kod rezanja ploča i bušenja rupa rubovi su izgledali ovako:
10. Kako bi se postiglo da se rubovi poklapaju potrebno je viškove ishoblati, a zatim i fino izbrusiti. Nakon tog postupka stanje je sljedeće:
11. Nakon obrade rubova vibracionom brusilicom sam izbrusio sve plohe na šperu i glavnoj ploči:
12. Sljedeći i najzahtjevniji korak je postavljanje ukrasnih lajsni na rubove ploče. Uzeo sam 3x3 cm visoke/široke kutne lajsne za parkete dužine 2 m. Lajsna se premaže sa drvofixom, spoji na ploču, a zatim sam ju još dodatno učvrstio čavlićima:
13. Nakon postavljanja lajsni cijela stvar izgleda ovako:
14. Kako kut na katetama lajsni nije pravi već je rezana na koso desilo se da na donjoj strani imam "žljeb" između same lajsne i ploče. To se pokazalo kao sretna koincidencija jer poznavajući svog buraza (čovjek je u stanju strgati čeličnu kuglu) svako ekstra učvršćenje dobro dođe. Ispunio sam žljebove sa vrućim ljepilom koristeći pištolj (pretpostavljam da znate o kojem alatu govorim):
15. Kako sam se bližio ravnini ploče i lajsne svaki višak ljepila koji bi mogao stršati preko te ravnine sam ravnao špahtlom dok je ljepilo bilo vruće i tekuće. Nakon ljepljenja doljnja strana ploče izgleda ovako:
16. S obzirom da nemam odgovarajući alat (stalak za pilu)), da sam kutove od 150 stupnjeva između lajsni morao određivati skoro odokativno, a pogotovo zato što nisam stolar desila se sljedeća stvar:
17. Izbrusio sam spojeve tako da se riješim dijelova koji su stršali, a pukotine između lajsni sam pokitao koristeći stolarski kit te ostavio preko noći da se posuši. Sljedeći dan sam finim brusnim papirom izbrusio kit kako bi se napravio savršen prijelaz između dvije lajsne i kita te kako se ne bi nakon kaj sve skupa pofarbam vidjela razlika između kitanog i drvenog dijela:
18. Sad je došlo vrijeme za farbanje. Zaštitio sam lajsne zaštitnom trakom:
19. Zatim sam crnim matt sprejem pofarbao ploču između lajsni i ostavio da se osuši:
20. Nakon toga je došao red na farbanje lajsni. Zaštitnom trakom sam zaštitio malo prije ofarbanu crnu površinu:
21. Koristio sam smeđu boju za drvo sa integriranim lakom koji osim što zaštićuje daje i gloss efekt. Uzeo sam tamniju nijansu (palisander) jer tamnija boja bolje prekriva kit.
Savjet: Prvi sloj nanjeti samo na kitane dijelove i čekati da se boja dobro posuši. Nakon toga u drugom farbanju farbati kompletne lajsne. Dva ili tri sloja dobro razmazana sloja bi trebala biti dovoljno za lijepo prekrivanje - naravno, između svakog sloja treba čekati da se prethodni dobro osuši:
22. Još nekoliko sitnih detalja i glavna ploča je gotova. Kupio sam tapete za drvo za doljnju stranu DB-a - crna tapeta sa godovima - definitivno izgleda najuvjerljivije i najmanje jeftino :
23. Nakon postavljanja tapete doljnja strana DB-a izgleda ovako:
24. Završni posao na glavnoj ploči DB-a je lakiranje vijaka i crno kako metalna glava vijka ne bi ružno izgledala na crnoj tapeti:
25. Sada je na red došla šper-ploča. Postavio sam na nju unite i prema njima označio dijelove koji se trebaju odstraniti:
26. Nakon toga sam bušilicom napravio rupe po uglovima zbog rezanja ubodnom pilom:
27. Nakon izrezivanja viškova i brušenja šper izgleda ovako:
Savjet: Prilikom rezanja je dobro osigurati se i napraviti 1 mm veću rupu za baze jer ako se izreže premala rupa kasnije je prava muka izbrusiti dio koji vam smeta kako bi baza lijepo sjela u rupu.
28. Sljedeći korak je teksturiranje špera. O ovome neću previše pričati jer je postupak isti kao i kada se teksturira najobičniji teren:
29. S obzirom da Austrijanci zahtjevaju i nakakav ekstra feature na DB-u odlučili smo napraviti monolit posveće nurgle bogu. Izrezao sam ga iz komada drveta, obradio hoblanjem i brušenjem, a zatim sam fleksericom napravio udubine. Flekserica je možda neortodoksan alat za izradu maketa (pogotovo ako su od drveta), ali je vrlo efikasna. Dead-line koji mi je u tom stadiju izrade DB-a opasno visio na grbači čini da čovjeku padnu svakakve ideje ne bi li ubrzao posao:
30. Kasnije smo monolit ukrasili sa, za nurglea, karakteristična tri kruga smještena u trokut koristeći velike pločice za vijke, dodali vodorigine glave sa chaos tank sprue-a, dodali pliticu napravljenu od polovice čepa od Axe dezića, pištoljem za vruće ljepilo napravili slime koji vodorigama curi iz usta u pliticu, a zatim se preljeva preko ruba i po monolitu curi do podnožja. Relativno jednostavan special feature, a opet u duhu vojske. Monolit sam učvrstio drvofixom i čavlima za šper-ploču i kada je sve bilo na svom mjestu naundercoatao sa crnim matt sprejom:
To bi ukratko (dobro, ne baš kratko) bilo to. Kad se buraz vrati iz Austrije postat ću još slike kako je pofarban monolit i baza te kako sve skupa izgleda kada se postavi vojska.
Poanta je, znači, da se ovaj šper jednog dana kada se promijeni lista zamijeni sa drugim šperom kojem će biti izrezan po šabloni koja odgovara novoj listi, sa možda nekim novim feature-om umjesto monolita da malo osvježi dojam, a da sama baza bude i dalje iskoristiva.
Nadam se da je tekst dovoljno jasan i da ima dovoljno slika te da će onima koji će jednog dana htjeti napraviti svoj DB, a nisu sigurni gdje početi i kako posao privesti kraju imati koristi od ovog teksta.
P.S.
Ipak, nekoliko riječi upozorenja jer nije sve tako jednostavno kako bi se iz teksta dalo naslutiti.
Prvo je
flekserica je opasan alat, a ja definitivnom nema sreće s njom. Prije godinu dana je malo nedostajalo da mi otkine lijevi kažiprst. Ovaj puta je na sreću bila isključena, ali i tada je pokazala svoju podmuklu narav (oštar nož koji izgleda benigno dok je statičan).
Drugo je :
Ne znam za vas, ali nered koji ostavljam iza sebe u kreativnom zanosu je blago rečeno zastrašujuć. Mislim da ću neko vrijeme izbjegavati podrum jer padnem u depresiju svaki puta kada vidim koliko me spremanja čeka.
Ok, sad sam stvarno gotov s pisanjem.
Najnoviji članci
- Bojanje cvjetnog kimona Ivan Knezović, 05.05.2026.
-
Principi pigmentacije: zašto pigment u prahu ne funkcionira
- • Titanium dioxide (TiO₂) — IR around 2.7 → excellent coverage, strongest white pigment
- • Zinc oxide (ZnO) — IR around 2.0 → good coverage
- • Calcium carbonate (CaCO₃) — IR around 1.59 → poor coverage, filler
- • Calcium sulfate / gypsum (CaSO₄) — IR around 1.52 → almost transparent in a binder, filler
This means that gypsum and chalk, although white as a powder, become almost transparent in the formulation of a coating or mass. They do not compete with the pigment — they are subordinate to it. That's why a small amount of pigment easily and evenly colors a gypsum or chalk-based mass, while the same amount of pigment in a mass containing TiO₂ would be barely visible.
3. Agglomeration — the enemy of even color
Pigment powders do not exist as perfectly separate particles. Due to electrostatic attractive forces and surface tension, the particles spontaneously group into clusters called agglomerates or aggregates. Agglomeration is particularly pronounced in: fine particles (the smaller the particle, the higher the surface area to volume ratio, so the attractive forces are relatively stronger) pigments with a high specific surface area, such as carbon black high temperature or humidity conditions When pigment powder is mixed with filler or binder powder, the agglomerates do not break down—they remain as compact clusters. The visual result is an uneven color: dark spots where pigment particles have accumulated, and pale areas where they are absent. The user then concludes that "more pigment is needed"—but this is not true. The problem is not a lack of pigment, but its poor distribution.
4. Dispersion — meaning properly dispersed pigment
Dispersion is the process of breaking up agglomerates and evenly distributing individual pigment particles throughout a medium (water, oil, binder). A well-dispersed pigment means that the particles are as evenly distributed as possible — each filler or binder particle "sees" the pigment, not just the neighborhood of the agglomerate. Dispersion is achieved by mechanical and chemical means:
- • Mechanical: mixing with high shear forces (mixers, mill aggregates, ultrasound). Mixing with a spoon or spatula is not sufficient to break up agglomerates.
- • Chemical: the use of dispersants and surfactants that adsorb to the surface of the particle and prevent it from re-adhering to neighboring particles.
5. Why liquid colorant works better than powdered pigment
Liquid colorants are not just pigment dissolved in water. They are ready-made systems that contain: Pigment — already dispersed to the level of individual particles or very small clusters Dispersants and surfactants — which keep the particles separated and prevent re-agglomeration Liquid medium — which allows the pigment to be evenly distributed throughout the material being colored before that material begins to set or dry When a liquid colorant is added to the mixing water (e.g. in gypsum, concrete, mortar), the pigment is already in an ideal state of dispersion. The same amount of pigment is evenly delivered to each part of the mixture. The color effect is therefore much more intense than with dry-mixed pigment — with a significantly lower total amount of pigment. The same logic applies to paints and varnishes: pigment pastes and dispersed pigments provide better coverage and color uniformity than pigments that have not undergone the dispersion process.
6. Practical application — gypsum example
Gypsum is a good example because it illustrates all the above principles at once. Because it has a low refractive index (~1.52), it is not a true white pigment — it does not resist staining when mixed with a binder. This means that a small amount of black pigment can easily and evenly color the gypsum mass. Why then does it happen to many people that they have to add a large proportion of pigment in relation to the mass of plaster? Because they mix the pigment in powder form directly into the gypsum powder. Pigment agglomerates (especially Fe₃O₄ or carbon black) remain intact, the distribution is uneven, and the result is disappointing. The conclusion "we need more" is wrong — we need better.
Correct procedure:
Add the colorant (or pigment dispersed in water) to the mixing water Mix the water with the colorant well Only then add the gypsum and mix until a homogeneous mixture This way, the pigment is distributed throughout the entire mass before the gypsum begins to set. The result is an even, intense color with a much smaller amount of pigment than with dry mixing. For those who do not have access to professional colorants, a good alternative are liquid pigment additives available in building paint stores — usually in the form of small bottles intended for tinting wall paints. It is the same principle: the pigment is already dispersed in a liquid medium with additives that prevent agglomeration. Added to the mixing water, they give a more even result than powdered pigment with a significantly smaller amount.
Conclusion
The intensity and uniformity of color in a mass depend not only on the amount of pigment — they depend on how well the pigment is dispersed. A pigment powder mixed with a powder of another material almost always gives worse results than a pigment that has been previously dispersed in a liquid medium, in the presence of dispersants. When you encounter the problem of "the pigment does not color enough," it is worth asking yourself: is the problem not in the way it was added — and not in the amount.
" ["content_hrv"]=> string(9431) "Ovaj tekst nastao je nakon druženja srijedom na kojem se razvila rasprava o pigmentaciji gipsa. Kako nisam uspjela sve objasniti na licu mjesta, odlučila sam to složiti na papir — a principi o kojima je riječ ionako vrijede šire od samog gipsa.
1. Što je pigment — i što nije
Pigment je tvar koja daje boju tako što selektivno apsorbira određene valne duljine vidljivog svjetla i reflektira ostale. Crni pigment apsorbira gotovo sve valne duljine; crveni apsorbira plavu i zelenu, a reflektira crvenu. Važno je razlikovati pigment od punila. Punila su bijele ili neutralne tvari koje se dodaju u boje, premaze i mase kako bi povećala volumen, poboljšala teksturu ili snizila cijenu — ali same po sebi ne daju snažnu boju ni dobru pokrivnost. Tipična punila su kalcijev karbonat (kreda, CaCO₃), kalcijev sulfat (gips, CaSO₄), barijev sulfat i slični materijali. Razlika između pravog pigmenta i punila nije samo u boji — leži u fizikalnom svojstvu koje se zove indeks refrakcije.
2. Indeks refrakcije i pokrivnost
Indeks refrakcije (IR) opisuje koliko se svjetlost lomi i raspršuje kada prolazi kroz neku tvar ili nailazi na njezinu površinu. Što je veći, to čestica jače raspršuje svjetlost — i time djeluje neprozirnije, "pokrivnije". Nekoliko usporednih vrijednosti:
- • Titanijev dioksid (TiO₂) — IR oko 2,7 → izvanredna pokrivnost, najjači bijeli pigment
- • Cinkov oksid (ZnO) — IR oko 2,0 → dobra pokrivnost
- • Kalcijev karbonat (CaCO₃) — IR oko 1,59 → slaba pokrivnost, punilo
- • Kalcijev sulfat / gips (CaSO₄) — IR oko 1,52 → gotovo transparentno u vezivu, punilo
Ovo znači da gips i kreda, premda su bijeli kao prah, u formulaciji premaza ili mase postaju gotovo prozirni. Ne natječu se s pigmentom — podređuju mu se. Zato mala količina pigmenta lako i ravnomjerno oboji masu na bazi gipsa ili krede, dok bi ista količina pigmenta u masi koja sadrži TiO₂ jedva bila vidljiva.
3. Aglomeracija — neprijatelj ravnomjerne boje
Pigmenti u prahu ne postoje kao savršeno odvojene čestice. Zbog elektrostatičkih privlačnih sila i površinske napetosti, čestice se spontano grupiraju u nakupine koje se zovu aglomerati ili agregati. Aglomeracija je posebno izražena kod: sitnih čestica (što je čestica manja, veći je omjer površine i volumena, pa su privlačne sile relativno jače) pigmenata visoke specifične površine, poput carbon blacka (čađe) uvjeta visokih temperatura ili vlage Kada se prah pigmenta umiješa u prah punila ili veziva, aglomerati se ne raspadaju — ostaju kao kompaktne nakupine. Vizualni rezultat je neujednačena boja: tamne mrlje tamo gdje su se nakupile čestice pigmenta, i blijeda područja tamo gdje ih nema. Korisnik tada zaključuje da "treba više pigmenta" — ali to nije točno. Problem nije nedostatak pigmenta, nego njegova loša raspodjela.
4. Disperzija — što znači pravilno dispergiran pigment
Disperzija je proces razbijanja aglomerata i ravnomjernog raspoređivanja pojedinačnih čestica pigmenta kroz medij (vodu, ulje, vezivo). Dobro dispergiran pigment znači da su čestice što ravnomjernije raspoređene — svaka čestica punila ili veziva "vidi" pigment, a ne samo susjedstvo aglomerata. Disperzija se postiže mehaničkim i kemijskim putem:
- • Mehanički: miješanje s visokim smičnim silama (mikseri, mlinski agregati, ultrazuk). Miješanje žlicom ili lopaticom nije dovoljno za razbijanje aglomerata.
- • Kemijski: upotreba dispergirnih sredstava (dispergatora) i surfaktanata koji se adsorbiraju na površinu čestice i sprječavaju njezino ponovno lijepljenje za susjedne čestice.
5. Zašto tekući kolorant radi bolje od pigmenta u prahu
Tekući koloranti nisu samo pigment otopljen u vodi. To su gotovi sustavi koji sadrže: Pigment — već dispergiran do razine pojedinačnih čestica ili vrlo malih klastera Dispergatore i surfaktante — koji drže čestice razdvojenima i sprječavaju ponovnu aglomeraciju Tekući medij — koji omogućuje da se pigment ravnomjerno rasporedi kroz materijal koji se boji još prije nego što taj materijal počne vezati ili sušiti Kada se tekući kolorant doda u vodu za miješanje (npr. kod gipsa, betona, žbuke), pigment je već u idealnom stanju disperzije. Svakom dijelu smjese ravnomjerno se isporučuje ista količina pigmenta. Efekt boje je stoga mnogo intenzivniji nego kod suho miješanog pigmenta — uz znatno manju ukupnu količinu pigmenta. Ista logika vrijedi za boje i lakove: pigmentne paste i disperzirani pigmenti daju bolju pokrivnost i ravnomjernost boje od pigmenata koji nisu prošli proces disperzije.
6. Praktična primjena — primjer gipsa
Gips je zahvalan primjer jer ilustrira sve navedene principe odjednom. Budući da ima nizak indeks refrakcije (~1,52), nije pravi bijeli pigment — u smjesi s vezivom ne pruža otpor bojanju. To znači da mala količina crnog pigmenta može lako i ravnomjerno obojiti gipsanu masu. Zašto se onda mnogima događa da moraju dodati veliki udio pigmenta u odnosu na masu gipsa? Jer pigment miješaju u obliku praha direktno u prah gipsa. Aglomerati pigmenta (posebno Fe₃O₄ ili carbon black) ostaju netaknuti, raspodjela je neujednačena, i rezultat je razočaravajući. Zaključak "treba više" je pogrešan — treba bolje.
Ispravni postupak:
Kolorant (ili pigment dispergiran u vodi) dodati u vodu za miješanje Dobro promiješati vodu s kolorantom Tek tada dodati gips i miješati do homogene smjese Na taj način pigment bude raspoređen kroz cijelu masu još prije nego gips počne vezati. Rezultat je ravnomjerna, intenzivna boja uz višestruko manju količinu pigmenta nego pri suhom miješanju. Za one koji nemaju pristup profesionalnim kolorantima, dobra alternativa su tekući pigmentni dodaci dostupni u trgovinama građevinskih boja — najčešće u obliku malih bočica namijenjenih nijansiranju zidnih boja. Radi se o istom principu: pigment je već dispergiran u tekućem mediju s aditivima koji sprječavaju aglomeraciju. Dodani u vodu za miješanje, daju ravnomjerniji rezultat od pigmenta u prahu uz znatno manju količinu.
Zaključak
Intenzitet i ravnomjernost boje u nekoj masi ne ovise samo o količini pigmenta — ovise o tome koliko je taj pigment dobro dispergiran. Prah pigmenta miješan u prah drugog materijala gotovo uvijek daje lošije rezultate od pigmenta koji je prethodno dispergiran u tekućem mediju, uz prisustvo dispergirnih sredstava. Kada se susretnete s problemom "pigment ne boji dovoljno", vrijedi si postaviti pitanje: nije li problem u načinu na koji je dodan — a ne u količini.
" ["created"]=> string(19) "2026-05-04 12:54:47" ["modified"]=> string(19) "2026-05-04 20:10:17" } ["Member"]=> array(10) { ["id"]=> string(3) "108" ["group_id"]=> string(1) "2" ["first_name"]=> string(5) "Dunja" ["last_name"]=> string(6) "Singer" ["first_name_mask"]=> string(5) "dunja" ["last_name_mask"]=> string(6) "singer" ["username"]=> string(5) "Dunja" ["password"]=> string(40) "772414a5d6b32309f32f46e9009f1e550809c62d" ["born"]=> string(19) "2006-01-01 00:00:00" ["created"]=> NULL } } Dunja Singer, 04.05.2026. - Posjetili smo: Warhammer World – dio 3 Ivan Vedak, 04.05.2026.
- Posjetili smo: Warhammer World – dio 2 Ivan Vedak, 04.05.2026.
- Posjetili smo: Warhammer World – dio 1 Ivan Vedak, 27.04.2026.
Najnoviji izvještaji s bojišta
- Kill Team - Blooded vs. Vespid Stingwings 28.02.2025., GW - Warhammer 40.000, i Antoni Pastuović (Imperial Guard)
- Dark Angels protiv T'au Battlereport 22.04.2022., GW - Warhammer 40.000, Borna Pleše (Space Marines) i Kristijan Kliska (Tau Empire)
- Sisters of Battle protiv Ultramarines 17.11.2021., GW - Warhammer 40.000, i Nino Marasović (Space Marines)





