Necron Destroyer
Na samom necronu nisam izvodio ništa posebno što se konvertiranja tiče osim namještanja poze i rezanja lijeve ruke koja drži pušku. Baza je malo kompleksnija. Kamene ploče se napravljene od balse, bačve su sa GWovog 40k asesoris sprua, malo lijepila za slajm, malo guste mreže za prozore za ogradu. Rasvjetni stup je napravljen od cijevi tenka Patton 1:35 uz kombinaciju lego kocki, nekih djelova od Apacha 1:48 i još nekih sitnica.
Na zadnjoj slici se donekle vidi još jedan feature ove minijature tj. lampe rasvjetnog stupa svijetle za istač, odnosno da budem precizan, slomljena lampa koja visi na žicama treperi, a ova druga čitava samo svijetli. U okomitoj bačvi se nalazi baterija LR1(SN) od 1.5 V, u polegnutoj bačvi je sklop koji upravlja titrajućom diodom, a ispod "zemlje" sklop koji omogućava da druga dioda naponske karakteristike od 3V svijetli spojena na 1,5V. Na samom rasvjetnom stupu se nalazi mikroprekidač kojim se po želji pale i gase diode.
Najčešći komentari na mog svjetlećeg necrona su bili: "Kak ti se dalo?"
Pretpostavljam da većini ljudi nije do kopanja po netu i traženja shema, trošenja love na el. elemente, opeklina od lemilice isl, ali u slučaju do postoji netko zainteresiran za dodavanje svjetlosnih efekata na svoje minijature ili privatnu kolekciju terena evo par slika i nekoliko korisnih savjeta.
Za sastavljanje sklopa koji omogućava da LED svijetli ili treperi su vam potrebni sljedeći elementi:
-LED (light emiting diod) od 3V promjera po vašoj želji (ima ih od 3mm, 5mm...)
-elektrolitski kondenzator od 100 mikrofarada i 63V
-kondenzator kapaciteta u ovisnosti o brzini treperenja koju želite postići (0.01 mikrofarad daje frekvenciju treperenja od 1Hz, 0.001 mikrofarad od 10Hz itd.)
-naponski pretvornik ICL7660 ili ICL 7660S (integrirani krug)
-kućište za naponski pretvornik
-izolirana žica za spajanje elemenata
-baterija od 1,5 V
-od alata: cvikcange (neki ih zovu i sjekača kliješta), lemilica, žica za lemljenje, nije neophodno ali ponekad dobro dođe i voltmetar/ampermetar.
Ti elementi se spajaju po sljedećoj shemi:
NAPONSKI PRETVORNIK (ICL 7660 ili ICL 7660S):
Prvo što treba znati jest kako odrediti koji je koji pin na naponskim pretvorniku - Postavi ga pred sebe tako da je točka/rupica na gornjoj strani integrirca s lijeve strane. Integrirac ima osam pinova i oni idu ovim redosljedom: doljnji red s lijeva na desno 1-4, gornji red s desna na lijevo 5-8. ()
Druga bitna stvar oko integriraca je da su jako osjetljivi na visoke temperature. S obzirom da lemilica razvija cca 180-420 C direktno lemljenje na pinove integrirca će ga vjerojatno pregoriti. Umjesto toga, nabavite kučište za integrirac sa osam rupa za pinove i lemite sve na pinove kučišta, a po završetku lemljenja upiknite integrirac u kučište.
ELEKTROLITSKI KONDENZATOR (C2):
On ima svoje dvije nožice od kojih je jedna + pol, a druga -pol. Minus pol je označen na samom el. kondenzatoru. Vrlo je važno spojiti ga upravo onako kako je to nacrtano na shemi tj. +pol konda na pin 2 integrirca, a - pol konda na pin 4 integrirca. To je važno zato što su elektrolitski kondenzatori za razliku od običnih prednabijeni na neki napon (u našem slučaju na 63V) i u slučaju krivog spajanja prilikom uključenja u struju eksplodiraju.
KONDENZATOR (C1):
Za razliku od elektrolitskih, obični nisu prednabijeni, imaju zračni raspor a ne elektrolite i sasvim je svejedno koju nožicu spajate na pin 7, a koju na pin 8. Vodite brigu samo o frekvenciji titranja koju želite postići.
LED:
LEDovi su poluvodički elementi koji kada su protjecani strujom isijavaju svijetlost. Prednost LEDova nad žaruljicama je što troše puno manje struje i ne pregaraju. LED ima dvije elektrode, duža je anoda (+), a kraća je katoda (-). Anoda se spaja na pozitivan pol izvora, a katoda na negativan. U slučaju obratnog spajanja LEDu se najvjerojatnije neće ništa desiti, ali neće ni svjetliti.
Slično kao i integrirani krugovi i LEDovi su osjetljivi na visoke temperature i moguće ih je pregoriti prilikom dužeg lemljenja. Savjetujem da si prilikom lemljenja LED pridržavate sa klještima za onu elektrodu koju trenutno lemite (i to između vrha LEDa i mjesta koje lemite). Na taj način će vam kliješta služiti osim za pridržavanje i za odvođenje topline.
Na shemi se još nalazi elemenat označen sa R1 i nacrtan je isprekidano. To je fotodioda i ona služi da LED ne svijetli na danjem svijetlu - za neku vrstu uštede baterije. Nju slobodno izbacite iz kruga, a radije dodajte između pina 3 i -pola baterije sklopku kojom ćete moći gasiti i paliti LEDove po želji.
Ovakav sklop omogućava titranje LEDa na određenoj frekvenciji. Ako želite da vaš LED svjetli konstantno jednostavno iz sheme izbacite kondenzator C1, a sve ostalo spojite.
Prednost ovog sklopa je to što omogučava da LEDovi predviđeni za napajanje od 3V svijetle priključeni samo na 1,5V. To pak daje veći izbor prikladno malih baterija.
Na kraju za one koji su si dali truda i pročitali cijeli post do kraja, ovo izgleda teže i kompliciranije nego što zaista jest. Pokušao sam napisati objašnjenja tako da sklop može sastaviti i netko tko nema pojma kaj je npr. kondenzator. Iskreno, ni ja sam ne kužim u potpunosti neke stvari (šta točno radi C2 u krugu :-k ). My point is, ako nikad niste radili išta slično, još uvijek je dovoljno da kupite elemente i spojite ih kao što je prikazano na slici i da osvjetlite npr. landing pad za 40k.
Najnoviji članci
- Bojanje lica standardom za tabletop Marko Paunović, 20.05.2026.
- Principi pigmentacije: zašto boje izgledaju kako izgledaju? Dunja Singer, 20.05.2026.
- Bojanje cvjetnog kimona Ivan Knezović, 05.05.2026.
-
Principi pigmentacije: zašto pigment u prahu ne funkcionira
- • Titanium dioxide (TiO₂) — IR around 2.7 → excellent coverage, strongest white pigment
- • Zinc oxide (ZnO) — IR around 2.0 → good coverage
- • Calcium carbonate (CaCO₃) — IR around 1.59 → poor coverage, filler
- • Calcium sulfate / gypsum (CaSO₄) — IR around 1.52 → almost transparent in a binder, filler
This means that gypsum and chalk, although white as a powder, become almost transparent in the formulation of a coating or mass. They do not compete with the pigment — they are subordinate to it. That's why a small amount of pigment easily and evenly colors a gypsum or chalk-based mass, while the same amount of pigment in a mass containing TiO₂ would be barely visible.
3. Agglomeration — the enemy of even color
Pigment powders do not exist as perfectly separate particles. Due to electrostatic attractive forces and surface tension, the particles spontaneously group into clusters called agglomerates or aggregates. Agglomeration is particularly pronounced in: fine particles (the smaller the particle, the higher the surface area to volume ratio, so the attractive forces are relatively stronger) pigments with a high specific surface area, such as carbon black high temperature or humidity conditions When pigment powder is mixed with filler or binder powder, the agglomerates do not break down—they remain as compact clusters. The visual result is an uneven color: dark spots where pigment particles have accumulated, and pale areas where they are absent. The user then concludes that "more pigment is needed"—but this is not true. The problem is not a lack of pigment, but its poor distribution.
4. Dispersion — meaning properly dispersed pigment
Dispersion is the process of breaking up agglomerates and evenly distributing individual pigment particles throughout a medium (water, oil, binder). A well-dispersed pigment means that the particles are as evenly distributed as possible — each filler or binder particle "sees" the pigment, not just the neighborhood of the agglomerate. Dispersion is achieved by mechanical and chemical means:
- • Mechanical: mixing with high shear forces (mixers, mill aggregates, ultrasound). Mixing with a spoon or spatula is not sufficient to break up agglomerates.
- • Chemical: the use of dispersants and surfactants that adsorb to the surface of the particle and prevent it from re-adhering to neighboring particles.
5. Why liquid colorant works better than powdered pigment
Liquid colorants are not just pigment dissolved in water. They are ready-made systems that contain: Pigment — already dispersed to the level of individual particles or very small clusters Dispersants and surfactants — which keep the particles separated and prevent re-agglomeration Liquid medium — which allows the pigment to be evenly distributed throughout the material being colored before that material begins to set or dry When a liquid colorant is added to the mixing water (e.g. in gypsum, concrete, mortar), the pigment is already in an ideal state of dispersion. The same amount of pigment is evenly delivered to each part of the mixture. The color effect is therefore much more intense than with dry-mixed pigment — with a significantly lower total amount of pigment. The same logic applies to paints and varnishes: pigment pastes and dispersed pigments provide better coverage and color uniformity than pigments that have not undergone the dispersion process.
6. Practical application — gypsum example
Gypsum is a good example because it illustrates all the above principles at once. Because it has a low refractive index (~1.52), it is not a true white pigment — it does not resist staining when mixed with a binder. This means that a small amount of black pigment can easily and evenly color the gypsum mass. Why then does it happen to many people that they have to add a large proportion of pigment in relation to the mass of plaster? Because they mix the pigment in powder form directly into the gypsum powder. Pigment agglomerates (especially Fe₃O₄ or carbon black) remain intact, the distribution is uneven, and the result is disappointing. The conclusion "we need more" is wrong — we need better.
Correct procedure:
Add the colorant (or pigment dispersed in water) to the mixing water Mix the water with the colorant well Only then add the gypsum and mix until a homogeneous mixture This way, the pigment is distributed throughout the entire mass before the gypsum begins to set. The result is an even, intense color with a much smaller amount of pigment than with dry mixing. For those who do not have access to professional colorants, a good alternative are liquid pigment additives available in building paint stores — usually in the form of small bottles intended for tinting wall paints. It is the same principle: the pigment is already dispersed in a liquid medium with additives that prevent agglomeration. Added to the mixing water, they give a more even result than powdered pigment with a significantly smaller amount.
Conclusion
The intensity and uniformity of color in a mass depend not only on the amount of pigment — they depend on how well the pigment is dispersed. A pigment powder mixed with a powder of another material almost always gives worse results than a pigment that has been previously dispersed in a liquid medium, in the presence of dispersants. When you encounter the problem of "the pigment does not color enough," it is worth asking yourself: is the problem not in the way it was added — and not in the amount.
" ["content_hrv"]=> string(9431) "Ovaj tekst nastao je nakon druženja srijedom na kojem se razvila rasprava o pigmentaciji gipsa. Kako nisam uspjela sve objasniti na licu mjesta, odlučila sam to složiti na papir — a principi o kojima je riječ ionako vrijede šire od samog gipsa.
1. Što je pigment — i što nije
Pigment je tvar koja daje boju tako što selektivno apsorbira određene valne duljine vidljivog svjetla i reflektira ostale. Crni pigment apsorbira gotovo sve valne duljine; crveni apsorbira plavu i zelenu, a reflektira crvenu. Važno je razlikovati pigment od punila. Punila su bijele ili neutralne tvari koje se dodaju u boje, premaze i mase kako bi povećala volumen, poboljšala teksturu ili snizila cijenu — ali same po sebi ne daju snažnu boju ni dobru pokrivnost. Tipična punila su kalcijev karbonat (kreda, CaCO₃), kalcijev sulfat (gips, CaSO₄), barijev sulfat i slični materijali. Razlika između pravog pigmenta i punila nije samo u boji — leži u fizikalnom svojstvu koje se zove indeks refrakcije.
2. Indeks refrakcije i pokrivnost
Indeks refrakcije (IR) opisuje koliko se svjetlost lomi i raspršuje kada prolazi kroz neku tvar ili nailazi na njezinu površinu. Što je veći, to čestica jače raspršuje svjetlost — i time djeluje neprozirnije, "pokrivnije". Nekoliko usporednih vrijednosti:
- • Titanijev dioksid (TiO₂) — IR oko 2,7 → izvanredna pokrivnost, najjači bijeli pigment
- • Cinkov oksid (ZnO) — IR oko 2,0 → dobra pokrivnost
- • Kalcijev karbonat (CaCO₃) — IR oko 1,59 → slaba pokrivnost, punilo
- • Kalcijev sulfat / gips (CaSO₄) — IR oko 1,52 → gotovo transparentno u vezivu, punilo
Ovo znači da gips i kreda, premda su bijeli kao prah, u formulaciji premaza ili mase postaju gotovo prozirni. Ne natječu se s pigmentom — podređuju mu se. Zato mala količina pigmenta lako i ravnomjerno oboji masu na bazi gipsa ili krede, dok bi ista količina pigmenta u masi koja sadrži TiO₂ jedva bila vidljiva.
3. Aglomeracija — neprijatelj ravnomjerne boje
Pigmenti u prahu ne postoje kao savršeno odvojene čestice. Zbog elektrostatičkih privlačnih sila i površinske napetosti, čestice se spontano grupiraju u nakupine koje se zovu aglomerati ili agregati. Aglomeracija je posebno izražena kod: sitnih čestica (što je čestica manja, veći je omjer površine i volumena, pa su privlačne sile relativno jače) pigmenata visoke specifične površine, poput carbon blacka (čađe) uvjeta visokih temperatura ili vlage Kada se prah pigmenta umiješa u prah punila ili veziva, aglomerati se ne raspadaju — ostaju kao kompaktne nakupine. Vizualni rezultat je neujednačena boja: tamne mrlje tamo gdje su se nakupile čestice pigmenta, i blijeda područja tamo gdje ih nema. Korisnik tada zaključuje da "treba više pigmenta" — ali to nije točno. Problem nije nedostatak pigmenta, nego njegova loša raspodjela.
4. Disperzija — što znači pravilno dispergiran pigment
Disperzija je proces razbijanja aglomerata i ravnomjernog raspoređivanja pojedinačnih čestica pigmenta kroz medij (vodu, ulje, vezivo). Dobro dispergiran pigment znači da su čestice što ravnomjernije raspoređene — svaka čestica punila ili veziva "vidi" pigment, a ne samo susjedstvo aglomerata. Disperzija se postiže mehaničkim i kemijskim putem:
- • Mehanički: miješanje s visokim smičnim silama (mikseri, mlinski agregati, ultrazuk). Miješanje žlicom ili lopaticom nije dovoljno za razbijanje aglomerata.
- • Kemijski: upotreba dispergirnih sredstava (dispergatora) i surfaktanata koji se adsorbiraju na površinu čestice i sprječavaju njezino ponovno lijepljenje za susjedne čestice.
5. Zašto tekući kolorant radi bolje od pigmenta u prahu
Tekući koloranti nisu samo pigment otopljen u vodi. To su gotovi sustavi koji sadrže: Pigment — već dispergiran do razine pojedinačnih čestica ili vrlo malih klastera Dispergatore i surfaktante — koji drže čestice razdvojenima i sprječavaju ponovnu aglomeraciju Tekući medij — koji omogućuje da se pigment ravnomjerno rasporedi kroz materijal koji se boji još prije nego što taj materijal počne vezati ili sušiti Kada se tekući kolorant doda u vodu za miješanje (npr. kod gipsa, betona, žbuke), pigment je već u idealnom stanju disperzije. Svakom dijelu smjese ravnomjerno se isporučuje ista količina pigmenta. Efekt boje je stoga mnogo intenzivniji nego kod suho miješanog pigmenta — uz znatno manju ukupnu količinu pigmenta. Ista logika vrijedi za boje i lakove: pigmentne paste i disperzirani pigmenti daju bolju pokrivnost i ravnomjernost boje od pigmenata koji nisu prošli proces disperzije.
6. Praktična primjena — primjer gipsa
Gips je zahvalan primjer jer ilustrira sve navedene principe odjednom. Budući da ima nizak indeks refrakcije (~1,52), nije pravi bijeli pigment — u smjesi s vezivom ne pruža otpor bojanju. To znači da mala količina crnog pigmenta može lako i ravnomjerno obojiti gipsanu masu. Zašto se onda mnogima događa da moraju dodati veliki udio pigmenta u odnosu na masu gipsa? Jer pigment miješaju u obliku praha direktno u prah gipsa. Aglomerati pigmenta (posebno Fe₃O₄ ili carbon black) ostaju netaknuti, raspodjela je neujednačena, i rezultat je razočaravajući. Zaključak "treba više" je pogrešan — treba bolje.
Ispravni postupak:
Kolorant (ili pigment dispergiran u vodi) dodati u vodu za miješanje Dobro promiješati vodu s kolorantom Tek tada dodati gips i miješati do homogene smjese Na taj način pigment bude raspoređen kroz cijelu masu još prije nego gips počne vezati. Rezultat je ravnomjerna, intenzivna boja uz višestruko manju količinu pigmenta nego pri suhom miješanju. Za one koji nemaju pristup profesionalnim kolorantima, dobra alternativa su tekući pigmentni dodaci dostupni u trgovinama građevinskih boja — najčešće u obliku malih bočica namijenjenih nijansiranju zidnih boja. Radi se o istom principu: pigment je već dispergiran u tekućem mediju s aditivima koji sprječavaju aglomeraciju. Dodani u vodu za miješanje, daju ravnomjerniji rezultat od pigmenta u prahu uz znatno manju količinu.
Zaključak
Intenzitet i ravnomjernost boje u nekoj masi ne ovise samo o količini pigmenta — ovise o tome koliko je taj pigment dobro dispergiran. Prah pigmenta miješan u prah drugog materijala gotovo uvijek daje lošije rezultate od pigmenta koji je prethodno dispergiran u tekućem mediju, uz prisustvo dispergirnih sredstava. Kada se susretnete s problemom "pigment ne boji dovoljno", vrijedi si postaviti pitanje: nije li problem u načinu na koji je dodan — a ne u količini.
" ["created"]=> string(19) "2026-05-04 12:54:47" ["modified"]=> string(19) "2026-05-04 20:10:17" } ["Member"]=> array(10) { ["id"]=> string(3) "108" ["group_id"]=> string(1) "2" ["first_name"]=> string(5) "Dunja" ["last_name"]=> string(6) "Singer" ["first_name_mask"]=> string(5) "dunja" ["last_name_mask"]=> string(6) "singer" ["username"]=> string(5) "Dunja" ["password"]=> string(40) "772414a5d6b32309f32f46e9009f1e550809c62d" ["born"]=> string(19) "2006-01-01 00:00:00" ["created"]=> NULL } } Dunja Singer, 04.05.2026. - Posjetili smo: Warhammer World – dio 3 Ivan Vedak, 04.05.2026.
Najnoviji izvještaji s bojišta
- Kill Team - Blooded vs. Vespid Stingwings 28.02.2025., GW - Warhammer 40.000, i Antoni Pastuović (Imperial Guard)
- Dark Angels protiv T'au Battlereport 22.04.2022., GW - Warhammer 40.000, Borna Pleše (Space Marines) i Kristijan Kliska (Tau Empire)
- Sisters of Battle protiv Ultramarines 17.11.2021., GW - Warhammer 40.000, i Nino Marasović (Space Marines)
